Osnivač i najveći dioničar Jadran-Galenskog laboratorija (JGL) u intervjuu za Večernji list je nedavno rekao kako mogu brzo krenuti s proizvodnjom.

'Imamo sterilnu proizvodnju i brzo bismo mogli početi proizvoditi cjepivo, bilo vektorsko, bilo mRNA, ali jedino pod uvjetom da dobijemo licencu od nekog proizvođača cjepiva. Imamo znanja i vještine u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, kao i tehnološku platformu za to', poručio je Usmiani.

Slijedom te izjave, tportal ga je upitao kako se dobiva licenca i je li JGL već u pregovorima s nekim od proizvođača cjepiva.

'Licenca znači da je netko tko je razvio, prošao sve faze klinike i registrirao svoj proizvod voljan dati, uložiti, prodati cijeli paket znanja, dokumenata i odobrenja. Onaj tko prima licencu mora dalje proizvoditi taj proizvod pod istim uvjetima. Postoje različiti modeli poslovanja, s obzirom na partnerski interes. Sigurno je to da licenca ima ključnu ulogu za sam početak proizvodnje, a sama njena vrijednost ovisi o tome što je zajednički interes i koja je tržišna vrijednost', pojasnio je Usmiani.

Na to je dodao kako JGL već vodi pregovore s proizvođačima.

'Razgovaramo s akademskom zajednicom, tvrtkama koje pružaju uslugu transfera tehnologije te onima koje bi mogle biti zainteresirane za suradnju po pitanju licence. Europska komisija također je pokrenula inicijativu umrežavanja tvrtki koje sudjeluju u lancu opskrbe proizvoda, od aktivnih komponenti i pomoćnih komponenti do proizvođača startne otopine, punjenja, pakiranja i distribucije. Tempo pregovora je brz te razmatramo koja bi mogla biti najbolja opcija za nas', rekao je za tportal Usmiani.

U slučaju da dobije licencu, JGL bi išao u uspostavu novog pogona unutar postojećeg objekta u Rijeci.

'Postoje različiti načini proizvodnje i vrste suradnji koje razmatramo. Što se tiče pogona, trebali bismo napraviti novi pogon unutar postojećeg objekta koji bi bio namijenjen samo cjepivima, a sam opseg investicije definirat će se kad budemo znali detalje procesa s licencnim partnerom. Vrijednost investicije također još evaluiramo', izjavio je Usmiani.

Imaju li mogućnosti i jesu li zainteresirani za proizvodnju cjepiva protiv Covida-19, upitali smo i ostale tri naše velike farmaceutske tvrtke - Plivu, Belupo i Pharmas.

Predsjednik Uprave Pharmasa Jerko Jakšić izjavio je za tportal kako je JGL korak ispred njih jer njegova kompanija nema sterilnu proizvodnju.

'Ne bavimo se otopinama ni vakcinama. Vakcine nema nitko u Hrvatskoj. Ono što imamo i što je najvažniji dio svake farmaceutske kompanije europski je sustav kvalitete', rekao je Jakšić.

Načelno je Pharmas, kaže on, zainteresiran uključiti se u proces proizvodnje cjepiva protiv Covida-19.

'Prvo moramo uzeti u obzir vremenski okvir. Ništa nije moguće u nekoliko mjeseci, to je višegodišnja priča. Treba vam godinu do dvije da napravite tehnologiju, onda imate pilot-serije kojima dokazujete da imate kvalitetan proizvod i tek onda idete u ozbiljnu proizvodnju', ustvrdio je Jakšić.

Dodaje kako se radi o višemilijunskim ulaganjima, ovisno o tome što bi se točno radilo.

'Nije isto hoćete li samo opremati proizvod, što znači da dobijete velike količine otopine koju stavljate u vakcinu, ili sami proizvodite otopinu. Malo je vjerojatno da će netko u Hrvatskoj uspostaviti proizvodnju od početka do kraja. Onaj tko je nositelj tehnologije rijetko pristaje na njezin transfer jer je to najvrjedniji dio. Licencu morate platiti ili se ugovorno drugačije dogovorite. Ako bi netko i ušao u partnerstvo s nekom hrvatskom tvrtkom, to sigurno ne bi bilo samo za naše tržište, već bi se išlo na veći teritorij', pojasnio je Jakšić.

Iz Plive su se prvo osvrnuli na mogućnost uspostave lokalne proizvodnje cjepiva. Naglašavaju da to ne bi trajalo kraće od tri godine.

'Važno je istaknuti da to uključuje mnogo više od izgradnje same tvornice, uzevši u obzir to da sam proces projektiranja, dobivanje dozvola i validacija pogona zahtijevaju barem tri godine. Treba voditi računa i o tehnološkim mogućnostima te pronalasku dovoljnog broja obrazovanih stručnjaka. Ništa manje važno nije ni postići dogovor s jednim od verificiranih proizvođača radi dobivanja licenci za proizvodnju određenog cjepiva', izjavili su za tportal iz Plive.

Ako bi Hrvatska sama krenula u razvoj cjepiva, tvrde iz Plive, proces bi trajao najmanje pet do šest godina, a upitno je bi li bio uspješno završen jer i neke od najvećih farmaceutskih kompanija nisu uspjele razviti efikasno cjepivo.

Iz Plive ističu kako kompanija ima znanja i uhodanu sterilnu proizvodnju važnu za cjepivo, ali su im kapaciteti većim dijelom popunjeni.

'Kåre Schultz, izvršni direktor Teve, čija je Pliva članica, nedavno je izjavio da kompanija razgovara s izvornim proizvođačima cjepiva o uključivanju u proizvodnju te kako je načelno spremna pomoći da se povećaju proizvodni kapaciteti te ubrza opskrba, no treba biti svjestan činjenice da je riječ o izuzetno složenom projektu i u ovom slučaju ozbiljnom partnerstvu, temeljenom na transferu tuđe tehnologije', poručili su iz Plive.

Iz Belupa do zaključenja teksta nismo dobili odgovore na naš upit.