Hrvatske tehnološke tvrtke kojima je glavni biznis proizvodnja softvera zabilježile su snažan rast u prošloj godini, unatoč poteškoćama koje je donijela pandemija koronavirusa, pokazuje analiza Hrvatske udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEx)
Pandemijska 2020. godina bila je za hrvatske softveraše, kao i svaka prethodna, rekordna po apsolutnim vrijednostima prihoda, izvoza, broja zaposlenika i svih ostalih bitnih pokazatelja poslovanja.
Ukupni prihodi 267 tvrtki članica CISExa (bez povezanih društava) porasli su za 18 posto dostigavši 5,6 milijardi kuna od čega je 53 posto ostvareno u inozemstvu, uz rast izvoza od 30 posto.
vezane vijesti
‘Posebno veseli činjenica da je udio izvoza u prihodu od prodaje po prvi puta veći od prihoda na domaćem tržištu i iznosi 53 posto prihoda od prodaje. Prosječni udio izvoza u prihodu IT industrije u Hrvatskoj iznosi 38 posto’, ističe se u analizi, uz napomenu da su ukupne brojke i nešto veće jer nedostaju podaci za dio članova.
Prvi na top listi 30 vodećih članica CISExa po izvozu je Nanobit s 398 milijuna kuna izvoza od ukupnih 445 milijuna kuna prihoda. U pandemijskoj godini prihodi zagrebačke kompanije, koja je u rujnu prodana švedskom gamerskom gigantu Stillfronut, skočili su 124,7 posto, a dobit je dosegnula 71,8 milijuna kuna (+236,6 posto).
Na drugoj poziciji je vodnjanski Infobip s 346 milijuna kuna prihoda i 331 milijun kuna izvoza, a treći je Span sa 418 milijuna kuna prihoda i 246 milijuna kuna izvoza.
Slijedi Končar inženjering za energetiku i transport s 684 milijuna kuna prihoda i 231 milijun kuna izvoza, a peti su Rimac Automobili s 260 milijuna kuna prihoda i 198 milijuna kuna izvoza.
U elitnom klubu 10 najvećih izvoznika softvera su još Asseco SEE, Pet minuta, Axilis, Cloudsense i Microblink.
Uz rast prihoda i izvoza, ohrabruju i drugi poslovni pokazatelji vodećih softveraša. Osobito snažno su rasla ulaganja u istraživanje i razvoj. U 2020. godini CISEx članice su evidentirale čak 722 milijuna kuna kao dugotrajnu imovinu nastalu vlastitim razvojem što je 42 posto više nego u 2019.).
U analizi se ističe da su važan poticaj povećanju ulaganja donijele olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koje su tvrtke počele sve masovnije koristiti.
Impresivan je i rast neto izvoza, koji predstavlja izvoz umanjen za uvoz. Dok je ukupan izvoz porastao 30 posto, neto izvoz je skočio 57 posto dosegnuvši 2 milijarde kuna.
Članovi CISExa lani su otvorili 920 novih radnih mjesta te godinu završili s 8196 zaposlenih.
