Najavljenim povišicama premijer je smirio političke tenzije u vladajućoj koaliciji, ali nije uspio odobrovoljiti sindikate obrazovanja te su odlučili nastaviti štrajk u školama.

'Povećanjem osnovice za sve jednako ne rješava se zaostajanje koeficijenata u školstvu i još se više povećava razlika između zaposlenih u obrazovanju i drugih javnih službi', poručio je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Dakle, glavni prijepor između Vlade i sindikata i dalje ostaju koeficijenti koji određuju složenost poslova. Sindikati su ustrajni u zahtjevu za povećanjem koeficijenata dok Vlada smatra da su dizanjem osnovice prestali razlozi za štrajk.

Istražili smo kako se izračunavaju plaće u državnom sektoru i koliko su ustvari povećana primanja državnih i javnih službenika u mandatu vlade Andreja Plenkovića.

Što je osnovica i kako se određuje?

Osnovica plaće za državne i javne službenike određuje se kolektivnim ugovorom. Važećim sporazumom osnovica za plaće od 1. rujna u 2019. iznosi 5.695,87 kuna bruto (počevši s plaćom za mjesec rujan koja je isplaćena u listopadu 2019). Tijekom ove godine osnovica je povećana u dva navrata: tri posto od 1. siječnja i dva posto od 1. rujna.

Polazišta za utvrđivanje osnovice su prijedlog proračuna za sljedeću godinu, sporazum o politici plaća i prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

Što su koeficijenti i kako se određuju?

Koeficijentima se vrednuje složenost poslova za svako radno mjesto u javnim i državnim službama. Oni su regulirani Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i kreću se u rasponu od 0,5 za najjednostavnije do 3,5 za najsloženije poslove. Primjerice, koeficijenti učitelja i nastavnika iznose od 1,124, koliko ima učitelj početnik bez položenog stručnog ispita, do 1,614, koliko zavređuje učitelj savjetnik.

Sindikati obrazovanja inzistiraju na povećanju koeficijenata, smatrajući da su poslovi učitelja i nastavnika podcijenjeni u odnosu na poslove drugih državnih i javnih službenika, osobito u kontekstu promjena koje donosi reforma obrazovanja. Problem je to što iste zahtjeve imaju službenici iz drugih dijelova javnog sektora (zdravstvo, policija, sudstvo) pa bi povećanje koeficijenata učiteljima i profesorima otvorilo Pandorinu kutiju.

Vlada je svjesna toga da u postojećim koeficijentima ima nelogičnosti i nepravednosti, ali želi sustavno riješiti taj problem. Stoga je premijer Plenković najavio sveobuhvatnu reviziju uredbe o složenosti poslova koja definira koeficijente za pojedina zanimanja.

Kako se izračunava plaća?

Plaću čini umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Na to se još dodaju razni dodaci, ovisno o prirodi posla i rasporedu radnog vremena, poput stimulacija, dodataka za posebne uvjete rada, dodataka za odvojeni život, terenskih dodataka i sl.

Primjerice, službenici i namještenici koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini od pet do 30 posto.

Koliko su rasle plaće u državnim i javnim službama u mandatu vlade Andreja Plenkovića?

Ukupne naknade zaposlenima u državnim i javnim službama lani su iznosile 41,8 milijardi kuna, a ove godine mogu se očekivati na razini od oko 43,8 milijardi kuna. Ako se uzme u obzir i najavljeno povećanje za iduću godinu, izdaci za zaposlene u državnim i javnim službama u mandatu vlade Andreja Plenkovića porast će za oko 20 posto.

Kada je riječ o plaćama u obrazovanju, ministar financija Zdravko Marić iznio je primjer učiteljice s 15 godina radnog iskustva koja je 2016. prije poreznih izmjena i povećanja osnovice imala neto plaću 7040 kuna. Prema Marićevim izračunima, njezina neto plaća će nakon što se provede treće povećanje osnovice u drugoj polovici sljedeće godine iznositi oko 8400 kuna, što predstavlja porast od 19,3 posto.