Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, poručio je da se još nikad nije dogodilo to da premijer ponudi povećanje osnovice preko saborske govornice, u potpunosti ignorirajući da se istovremeno vode pregovori sa sindikatima o tom pitanju, kako je to danas napravio Andrej Plenković. 'Pretpostavlja li premijer da mi možemo prihvatiti ili odbiti prijedlog povećanja za javne službe i da stoga prekidamo štrajk? Niti jedna njegova rečenica ne rješava problem u sustavu odgoja i obrazovanja zbog kojeg štrajkamo', rekao je Mihalinec, najavljujući da se štrajk nastavlja onako kako je najavljeno
Povećanjem osnovice za sve jednako ne rješava se zaostajanje koeficijenata u školstvu i još se više povećava razlika između zaposlenih u obrazovanju i drugih javnih službi, ističe Mihalinec, a to je prosvjetnim sindikatima neprihvatljivo.
'Ovo je ponuda sindikatima državnih i javnih službi, i to bez pregovora, a ne nama; to je i novi oblik socijalnog dijaloga koji je za nas potpuno neprihvatljiv', ustvrdio je Mihalinec.
'Ne može se zaostajanje naših plaća i koeficijenata riješiti tako da se svima povećaju osnovice. Slijedi se politika Zorana Milanovića. To je suludo. I sada premijer koji ima priliku to ispraviti provodi politiku svima horizontalno, istih želudaca. Pa to je socijalizam na kub!' kazao je Mihalinec.
Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja podsjetila je da je još u prosincu 2017. pokrenuta inicijativa za povećanje koeficijenata.
'Želimo bolji materijalni status i veća prava. Danas je premijer izjavio da su nepravedno određeni koeficijenti u javnim službama i da će se razgovarati o tome. Već smo razgovarali o tome. Imali smo velike razgovore i više od 600.000 zaposlenika u sustavu bilo je za povećanje koeficijenata. Nemojte nas ponižavati', rekla je Tuškan.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, rekao je da je premijerov prijedlog vrlo nekorektan i opasan.
'Ovo je poruka poluupućenoj javnosti, pokušaj da se obmani dio javnosti na vrlo perfidan način. Mislit će da on izlazi u susret nama, a mi nastavljamo sa štrajkom. Na to bi se mogao okačiti HNS da ostane u Vladi, a vidjeli smo da je i Batinić rekao da je taj prijedlog u redu. Ali to nije ono što smo mi tražili, ni ministrica Divjak. Ovo je politikantski prijedlog i može biti samo startni prijedlog za pregovore', ocijenio je Ribić.
Gdje su pare?
Prijedlog o povećanju za 6,12 posto je dobar, ali kao početni prijedlog za pregovore o osnovici, kaže Ribić dodajući kako se Vlada sada kiti tuđim perjem, jer su porast plaća u proteklom razdoblju postigli sindikati na pregovorima.
Zbog povećanja plaća Vlada će odgoditi smanjenje PDV-a za jedan postotni bod, najavio je Plenković, a Ribić ga pita: 'Gdje su pare, kamo idu ti novci, 4,7 milijardi kuna za koga? Za povlaštene mirovine, za avione, ova ili ona poduzeća? Nema ni investicija, hvali se premijer da su inozemne, a gdje su domaće?', pita Ribić.
I sindikat znanosti i visokog obrazovanja traži veće plaće i najavljuje štrajk
Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka naglasio je kako je posve neuobičajen potez premijera da socijalni dijalog vodi sa saborske govornice.
'Pohvalan je iskorak u smislu povišica plaća, ali apsolutno nedovoljan. Možemo reći da je to daleko ispod onoga što ekonomski pokazatelji upućuju, to je negdje na razini trećine zahtjeva', objasnio je Radeka.
Poručio je kako je njegovu sindikatu žao što Vlada nije odgovorila na njihov zahtjev o povećanju plaća. 'Taj rok je istekao pa upućujemo zahtjev za štrajkom', kazao je Radeka.
'Nakon tri godine mandata, nakon što je ova vlast stvorila duboke neravnoteže u podsektorima javnih službi, sasvim je jasno da se to u preostalih godinu dana mandata ne može napraviti', dodao je Radeka.
>>> Sindikalci pred Banskim dvorima uputili oštru poruku Plenkoviću, ali i Vrdoljaku, otkrili gdje sutra nema škole
Premijer Andrej Plenković najavio je jutros da će Vlada u izbornoj 2020. godini povećati plaću svim državnim i javnim službenicama i namještenicima za 6,12 posto u tri vala od po dva posto. Sindikati u prosvjeti, međutim, ne traže povišicu, već povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto.
Predstavljajući u Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade, Plenković je komentirao i štrajk u školama, kao i zahtjev za povećanje plaća u državnoj službi.
'Nakon povećanja plaća štrajk čiji smo svjedoci nije opravdan. Dužnost je Vlade da vodi računa o svim zaposlenima, ali da to bude održivo za porezne obveznike. Ponudit ćemo povećanje plaće u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicama i namještenicima, po tri vala od dva posto. Da bismo to mogli osigurati, predložit ćemo odgađanje smanjenja stope PDV-a za jedan postotni bod. Istodobno smo svjesni toga da su brojni koeficijenti u državnim i javnim službama nepravedni te želimo riješiti i to pitanje. Angažirat ćemo stručnjake koji će nam pomoći da utvrdimo realnu složenost poslova', kazao je Plenković, najavljujući i povećanje neoporezivog dijela s 3800 na 4000 kuna te povećanje minimalne plaće.
Još u lipnju ministrica Blaženka Divjak iznijela je prijedlog da se zahtjev sindikata za povećanje koeficijenata od 6,11 posto provede tako da se četiri posto povećanja uvede već najesen, a preostalih dva posto od 1. siječnja 2020.
'Što se tiče zahtjeva za povećanje koeficijenata za zaposlenike u osnovnim i srednjim školama, on je sigurno opravdan zbog dva razloga. Prvo zato da bi se po složenosti poslova koeficijenti izjednačili sa sličnima prema složenosti poslova u drugim javnim službama, a drugo, i sigurno najvažnije, u tom kontekstu ulazak je kurikularne reforme u sve škole od jeseni u Hrvatskoj, što će sigurno zahtijevati i velike prilagodbe, dodatnu edukaciju i potpuno drukčiji način rada naših škola i učitelja kako bismo napravili sve da reforma uspije, a ona uspijeva u učionicama', rekla je Divjak za Hinu.
Podržavajući sindikate u štrajku, SDP-ovci su prethodno izračunali da bi uz traženih 6,11 posto povećanja koeficijenta i povećanja neoporezivog odbitka na 5000 kuna plaće kumulativno rasle oko 13 posto i to ne samo prosvjetarima, nego većini zaposlenih.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec naglašavao je da je premijer Plenković bio upoznat sa zahtjevom sindikata za rast koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto za visoku stručnu spremu u prosvjeti.
'Odgovor na to bio je sporazum o dodacima. Oni smatraju da je to isto i onda se tome čude', rekao je Mihalinec, dodajući da će sindikati prestati sa štrajkaškim aktivnostima čim im Vlada pošalje promijenjenu Uredbu o koeficijentima složenosti poslova.
'Koliko se god trudili, ne možemo pronaći nijedan argument zbog kojeg bismo pristali na manji koeficijent jer je to pravedan koeficijent. Naše aktivnosti će trajati toliko dugo dok ne dostignemo taj koeficijent', najavio je Mihalinec.
Osvrćući se na horizontalno povećanje osnovice plaća svim zaposlenima u javnim i državnim službama, naglasio je da su prosvjetari 'najniže plaćena visoka stručna sprema u hrvatskim javnim službama'.
'Pomicanjem osnovica ta će se razlika još više povećati. Tražimo da se prvo koeficijenti postave na pravu razinu i tada smo spremni za horizontalni pristup te da se svi zajedno mičemo gore', pojasnio je Mihalinec polovicom rujna. To bi, konkretno, trebalo izgledati ovako:
'Za rujan plaća - u koju je uključeno horizontalno povećanje od dva posto, kojim se hvali ministar Marić - učitelja ili nastavnika visoke stručne spreme s 20 godina staža u Zagrebu iznosi 6480 kuna. Našim povećanjem to bi bilo 300-400 kuna neto viša plaća', kazao je Mihalinec.