Tako barem tvrde iz kineskog Hisensea, a koji je, s obzirom na to da je vlasnik Gorenja, itekako referentan i za našu regiju. Proteklih dana vidjeli smo da je i do nje stigao negativan efekt nestašice poluvodiča.

Jia Shaoqian, predsjednik kompanije sa sjedištem u Qingdau, rekao je CNBC-u da su troškovi proizvodnje njihovih proizvoda porasli, ali poslovanje je uobičajeno.

'Hisense proizvodi kućanske aparate i robu široke potrošnje, a za to su potrebni relativno jednostavni čipovi. Iako je ponuda ograničena, a troškovi porasli, naše poslovanje ostaje normalno', rekao je Jia na mandarinskom, prema prijevodu CNBC-a.

Jia kaže da se većina čipova uvozi u Kinu, a finalni proizvodi ondje se sklapaju i onda kreću u izvoz.

SAD i Kina bili su u trgovačkom ratu u mandatu Donalda Trumpa, a trgovinske napetosti prisutne su i danas.

Poluvodiči su postali točka napetosti između dvije najveće ekonomije svijeta. SAD je tako pokušao eliminirati najvećeg kineskog proizvođača čipova SMIC-a iz američke tehnologije.

Brojni čimbenici doveli su do nedostatka čipova, uključujući porast potražnje za potrošačkom elektronikom usred zastoja u cijelom svijetu nakon početka pandemije. Trgovinski rat SAD-a s Kinom doveo je i do toga da su tvrtke gomilale zalihe.

Jia kaže da ako 'ne bude velikih problema' s globalnim trgovinskim sporovima, nedostatak čipova 'mogao bi se riješiti u roku od dvije do tri godine'.

'U protivnom, ako se nastave sankcije među državama, to je zaista teško procijeniti', rekao je Jia.

Sve donedavno predviđalo se da bi kraj krize s čipovima mogao uslijediti iduće godine. Sada je očito da bi taj vremenski okvir mogao biti duži, što je jako loša vijest za globalnu ekonomiju.

Hisense je u našoj regiji poznat kao vlasnik Gorenja, a u posljednjih nekoliko godina nastojao je osnažiti brend na nekim od svojih ključnih tržišta. Tvrtka je sponzor nogometnih turnira Euro 2020 i Svjetskog prvenstva. Ima i ambicije dalje se širiti izvan Kine.

Do sada se Hisense nastojao proširiti na globalnoj razini akvizicijom stranih marki i licenciranjem. Tvrtka je također proširila proizvodnju u inozemstvu i otvorila urede za istraživanje i razvoj širom svijeta.

Trenutno oko 40 posto Hisenseovog prihoda dolazi iz inozemstva. Jia je rekao kako se nada da će 50 posto poslovanja tvrtke doći izvan Kine u sljedećih tri do pet godina.

Nekoliko se kineskih brendova uspjelo probiti na europsko tržište, doduše većinom izvan SAD-a. Posebice se to odnosi na sektor pametnih telefona, u kojem su prisutne tvrtke poput Xiaomija, Oppa, Viva i Huaweija.

No uspjeh kineskih brendova izazvao je i kontraefekt na mnogim tržištima. Američka vlada optužila je Huawei za prijetnju nacionalnoj sigurnosti, tvrdnju koju je tvrtka demantirala u više navrata.

Jia je rekao kako vjeruje da negativno raspoloženje prema kineskim markama neće zaustaviti Hisenseov globalni rast.

'Postoji stanovito nepovjerenje potrošača prema kineskim brendovima, ali to obično nisu industrije u kojima radi Hisense. Proizvodimo kućanske aparate. Sve dok proizvodimo vrijednost po niskim cijenama, predvodimo u tehnologiji, povećavamo naše usluge i kvalitetu, potrošačima ćemo se i dalje sviđati - u Kini ili na globalnoj razini', zaključuje Jia.