U razdoblju koronakrize većina djelatnosti pretrpjela je pad broja zaposlenih, a on je najizraženiji u turizmu i ugostiteljstvu. Tvrtke koje se bave smještajem te pripremom i usluživanjem hrane krajem prosinca prošle godine zapošljavale su 21,7 posto, odnosno 16.000 radnika manje nego krajem prosinca 2019. godine. U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše ljudi, radilo je 3338 radnika ili 2,7 posto manje nego krajem 2019. dok je u trgovini broj zaposlenih smanjen za 3844 ili 3,1 posto.

Tek šest djelatnosti krajem prosinca prošle godine zapošljavalo je više radnika nego krajem prosinca 2019., a najveći rast zabilježen je u ICT industriji, u kojoj je broj zaposlenih povećan za 4253 ili 8,3 posto te građevinarstvu s 7495 više zaposlenih (+4,5 posto).

Ipak, krajem godine situacija na tržištu rada bila je znatno povoljnija nego u proljeće i ljeto. Rast broja zaposlenih intenzivirao se u listopadu 2020., a slična dinamika zadržala se i u studenome. No nakon novog zatvaranja u prosincu pozitivan trend je prekinut.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je broj osiguranika smanjen za 4611 ili 0,3 posto. Pritom je najviše u odnosu na prosinac pao broj osiguranika u djelatnosti trgovine na veliko i malo, za 0,9 posto ili 2019 osoba. U javnoj upravi i obrani broj zaposlenih smanjen je za 0,3 posto (427 osoba), a u prerađivačkoj industriji za 0,1 posto (261 osoba).

Potražnja za radnicima pala je prošle godine za četvrtinu u odnosu na 2019., a velik porast ne očekuje se ni u ovoj godini jer će se najprije na posao vraćati radnici obuhvaćeni mjerama pomoći. Iznimka će biti sektor graditeljstva jer će zbog obnove od potresa snažnije zapošljavati, a ovisno o sezoni, odnosno epidemiološkoj situaciji, i sektor turizma mogao bi imati povećanu potražnju za radnicima.

Da trenutna situacija ne ulijeva nadu u oporavak tržišta, upućuje OVI indeks Ekonomskog instituta, koji prati kretanje slobodnih radnih mjesta. Indeks za siječanj 2021. pokazuje da je potražnja za radom bila 33 posto manja nego u siječnju 2020. godine, što je najveći pad od svibnja 2020. godine, uzrokovan jačim restrikcijama ekonomske aktivnosti.

Gotovo je sasvim iščeznuo interes za prodavačima, konobarima i kuharima, nekad najtraženijim zanimanjima. U siječnju je potražnja za konobarima bila 90 posto manja nego u istom mjesecu lani, kuhara se tražilo 76 posto manje, a prodavača 54 posto manje.

Ipak, za neka zanimanja postoji značajan rast potražnje, pa se tako traži dvostruko više učitelja, liječnika i stomatologa nego u siječnju prošle godine, potražnja za inženjerima građevine narasla je za 64 posto, a inženjera strojarstva traži se 20 posto više nego lani.

Pogoršanje stanja na tržištu rada vidljivo je i u siječanjskim podacima o nezaposlenosti. Krajem siječnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 165.345 nezaposlenih osoba, što je na mjesečnoj razini porast za 3,4 posto, a na godišnjoj za 18,2 posto.

Po podacima HZZ-a, krajem siječnja je u evidenciji nezaposlenih bilo 5.500 osoba više nego krajem prosinca prošle godine, a 25.421 osoba više nego krajem siječnja prošle godine. Trenutno su na Zavodu prijavljene 163.884 nezaposlene osobe, a otvorena su samo 13.473 radna mjesta.

Pritisak na burzu rada znatno su ublažile državne potpore za očuvanje radnih mjesta. Samo za plaće za studeni i prosinac isplaćeno je 783 milijuna kuna za više od stotinu tisuća radnika. Paket mjera produžen je na siječanj i veljaču s obzirom na produljenje restrikcija u poslovanju. U mjere su uključeni i poduzetnici pogođeni posljedicama potresa, a proširen je i opseg djelatnosti koje imaju pravo na novčanu potporu države.