Državni statističari crno na bijelo otkrivaju: prosječna neto plaća u studenom pršle godine iznosila je 6863 kune, 107 kuna više nego listopadu (+1,6%), odnosno 213 kuna (3,2%) više nego prije godinu dana, čime je nastavljen trend započet još 2016., piše Poslovni dnevnik.

No, u koroni bez posla ostajali su ponajviše mlađi, kao i manje obrazovani radnici s nižim primanjima pa slika nije realna, upozorava Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Osim neto iznosa porastao je i bruto. U studenom je prosječna bruto plaća iznosila 9386 kuna, gotovo 200-njak kuna od listopadske (+2,1%), dok je na godišnjoj razini bila veća 275 kuna (+3%).

U koroni su bez posla ostajali ponajviše mlađi, do 30 godina, kao i manje obrazovani radnici s nižim primanjima pa slika o rastu primanja ipak nije realna.

Uzme li se u obzir inflacija koja je u studenom zabilježila pad od 0,2 posto, realna godišnja promjena neto plaća iznosila je 3,4, a kod bruto plaća 3,2 posto, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Dio rasta može se pripisati dobrim trendovima iz 2019. prije pojave koronavirusa, kada je BDP uživao svoju petu godinu ‘u plusu’, a iseljavanje prisililo poslodavce da aktivno zadržavaju radnike, mameći i ih i većim plaćama.

Ni udar koronavirusa nije bitno zaljuljao sliku koju iscrtava statistika: od siječnja do studenog 2020. neto plaća porasla je 2,5 posto (realna 2,3%) na 6741 kunu, a bruto plaća 2,4 (2,2% realno) na 9200 kuna.

Dio razloga leži upravo u borbi protiv epidemije jer je u studenom rast plaća zdravstvenih djelatnika i socijalne skrbi iznosio 8,3 posto.

Rasle su i u prerađivačkoj industriji (5,7%) te IT-ju 5,6%. Najlošije su prošli zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu kojima su primanja pala 6,8 posto čime je nastavljeno klizanje devet mjeseci zaredom zbog Covida 19 koji je najviše šteta donio uslužnom sektoru.

Najveća neto plaća isplaćena je u naftnom biznisu, 10.964 kune, a najmanja u zaštitarskom, 4368 kuna. Mjere države za očuvanje radnih mjesta dosad su zaštitile glavninu domaće radne snage, no epidemija je ugasila tisuće radnih mjesta.

Samo prema onom što bilježi službena statistika, u listopadu je nezaposlenih bilo 32,5 tisuće više nego u istom mjesecu lani, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegla 9,1 posto.

Na pitanje je li paradoksalan rast plaća zadnjih godinu dana Predrag Bejaković podsjeća na stari problem plaća i produktivnosti.

“Ljudi ne vole o tome slušati, o naše plaće su visoke s obzirom na produktivnost. Primjerice, plaće u Hrvatskoj su 20 posto niže od slovenskih, a produktivnost je i do 40 posto manja, Hrvatska je skupa kao društvo”, kaže. Govoreći o posljedicama Covida-19 Bejaković ističe da kod nas nije došlo do značajnijeg pada nezaposlenosti, povećanje broja nezaposlenih procjenjuje na 50-ak tisuća na razini 2020. godine.

“Među onima koji su ostali bez posla najvećim dijelom su mlađe osobe do 30 godina čija je plaća do 30% niža od prosjeka i oni nižeg stupnja obrazovanja koji su u prosjeku također manje plaćeni. Slijedom toga se čini da je prosječna plaća porasla”, kaže.

“Kad se situacija s virusom smiri, krene oporavak gospodarstva i rast zaposlenosti, ne očekujem bombastičan rast plaća. Opet će se prvi zapošljavati mlađi radnici koji zarađuju u prosjeku manje”, smatra Bejaković. Uz mjere za očuvanje radnih mjesta, država će gospodarstvo pokušavati održati iznad vode snižavanjem poreza na dohodak u nadi će minimizirati pad osobne potrošnje, piše Poslovni dnevnik.

Od 1. siječnja smanjene su stope poreza na dohodak s 36% na 30% i s 24% na 20%. S prvim danom ove godine povećana je osnovica za izračun plaća u javnom sektoru za oko 250 kuna, s 5809,79 kuna na 6944,51 kunu, dok je uredbom o visini minimalne neto plaće ona povećana za 150 kuna na 3400 kuna, no pitanje je koliko dugo ekonomija može odolijevati nezaustavljivoj eroziji.