Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko izvješće) za razdoblje od 2021. do 2024. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.

Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, pri čemu su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim mrežnim stranicama.

U dogovorenim granicama

U 2024. deficit konsolidirane opće države iznosio je -2026 milijuna eura, odnosno 2,4 posto BDP-a, dok je u 2023. deficit iznosio -618 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a. U 2022. suficit je iznosio 82 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, dok je u 2021. deficit bio -1505 milijuna eura ili 2,6 posto BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2024. iznosio je 49.283 milijuna eura ili 57,6 posto BDP-a, dok je u 2023. iznosio 48.262 milijuna eura, odnosno 61,8 posto BDP-a. U 2022. dug je iznosio 46.347 milijuna eura, odnosno 68,5 posto BDP-a, dok je u 2021. iznosio 45.629 milijuna eura, odnosno 78,2 posto BDP-a.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2024. imao je proračunski saldo državnog proračuna u iznosu od -2219 milijuna eura ili 2,6 posto BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 1489 milijuna eura.

Rashodi države rastu više

Nakon deficita koji je prisutan i u 2023., u 2024. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tome je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kapitalnih transfera i međufazne potrošnje čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda i socijalnih doprinosa.

Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se u 2023. i 2024. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima. S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023. i 2024., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

U 2024. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 16.473 milijuna eura, što je porast od 9,5 posto u odnosu na 2023., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 6.410 milijuna eura, što je za 12,6 posto više nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2024. iznosili su 9.835 milijuna eura, što je za 17,5 posto više nego u 2023.

Generiranje deficita

Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e tako da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC).

Nadalje, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2024. iznosili su 84 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2024. kamatni rashodi iznosili su 1319 milijuna eura, što je za 1,9 posto više nego u 2023., kada su iznosili 1294 milijuna eura.

Usporedba s listopadom

U usporedbi s Listopadskom notifikacijom 2024., deficit/suficit države za 2021., 2022. i 2023. je revidiran te je u 2021. deficit bio veći za 15,8 milijuna eura, u 2022. suficit je bio manji za 12,9 milijuna eura, dok je u 2023. deficit bio manji za 49,6 milijuna eura. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog ažuriranja izvora podataka i ostalih metodoloških izmjena.

U Travanjskoj notifikaciji 2025. nije bilo promjena u obuhvatu opće države s aspekta uključivanja jedinica iz ostalih sektora na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija u skladu s Priručnikom o deficitu i dugu.

U 2024. primarni deficit opće države iznosio je -707 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, što čini pogoršanje od 1383 milijuna eura u odnosu na 2023., kada je primarni suficit iznosio 676 milijuna eura.

Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2024. iznosio je 49.283 milijuna eura, čime je prisutan porast od 1.021 milijun eura ili 2,1 posto u odnosu na stanje duga na kraju 2023., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv.

Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2024. pao je ispod kriterija iz Maastrichta (60 posto) te je iznosio 57,6 posto, što je pad od 4,2 postotna boda u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2023., kada je iznosio 61,8 posto BDP-a.