Projekcije proračunskih prihoda u 2025. godini temelje se na očekivanju rasta BDP-a od 3,2 posto, u skladu s recentnim prognozama HNB-a i Europske komisije (3,3 posto), podsjećaju poslodavci.

Dodaju da u kontekstu recesije u ključnim ekonomijama euro područja u drugoj polovini ove godine te neizvjesnosti u pogledu ekonomskih kretanja u 2025. godini, HUP prognozira nešto sporiji rast BDP-a od 2,7 posto, ali i nižu inflaciju zbog hlađenja domaće potražnje. Stoga se 'moglo i opreznije planirati', ističe HUP.

Podsjećaju da je Vladina procjena temeljena i na znatnom usporavanju rasta uvoza te ubrzanju rasta izvoza, što je, kako navode, u postojećem ranjivom vanjskom okruženju u najmanju ruku rizično.

Ambiciozne pretpostavke rasta

Prognoza inflacije mjerena BDP deflatorom od 3,7 posto je ispod prognoza HNB-a te EK-a (3,2 posto), a prognozirati deflator za cijeli postotni bod iznad potrošačke inflacije (2,7 posto) je također rizično, smatra HUP.

Također, prognoza nominalnog rasta (realni+inflacija) teško će prijeći šest, a još teže od sedam posto na kojoj se planira rast poreznih prihoda proračuna u 2025. godini, smatra HUP.

Dodaje da planirani rast prihoda od doprinosa od 11 posto počiva na još ambicioznijim pretpostavkama rasta prosječne bruto plaće za osam posto te broja zaposlenih za tri posto dok je rast plaća u privatnom sektoru od proljeća gotovo zaustavljen.

'Prognoza rasta zaposlenosti praktički na razini BDP-a sugerira da autori proračuna ne očekuju rast produktivnosti, a upravo je ubrzanje realnog rasta produktivnosti po radnom satu na 2,5 posto godišnje od 2020. do 2023., na razinu dvostruko višu od prosjeka EU-a bio presudan za napredovanje Hrvatske posljednjih godina', kaže se u HUP-ovom analitičkom prilogu.

Eksplozija mase plaća

Dodaje se kako se ponovo planira rast mase plaća (+7,4 posto ili oko 425 milijuna eura) iznad nominalnog kapaciteta rasta ekonomije i to nakon 'eksplozije mase plaća' u 2024. godini od 46,8 posto ili 1,8 milijardi eura.

Iznad kapaciteta rasta ekonomije povećavaju se i naknade građanima (+7,4 posto ili 777 milijuna eura), a riječ je o mirovinama indeksiranima za stopu inflacije te prosječnu plaću.

'Hrvatska je rekorder EU-a prema rastu mase plaća opće države od 57,6 posto u samo dvije godine, a povišice nisu imale uporište u ispunjenju radnih ciljeva kao ni materijalnog povećanja efikasnosti državne administracije. O kakvoj se eksploziji plaća u javnom sektoru radi, pokazuje podatak da su primanja svih zaposlenih od 2019. do danas u prosjeku rasla 67 posto. Privatnom sektoru za osjetan rast standarda zaposlenih treba pet godina, dok država isto bez kriterija realizira u samo dvije godine', upozorava HUP.