Trenutačnu bruto minimalnu plaću od 840 eura bruto prima oko 95.000 ljudi, a radnika koji imaju do 970 eura, koliko će od 1. siječnja iznositi minimalna plaća je oko 250 tisuća. Stoga predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel tvrdi da 'minimalac' još uvijek nije konkurentan u smislu nedostatka radne snage.

'Minimalna plaća je zamišljena kao zaštitna socijalna kategorija, da jednostavno nijedan radnik ne može primiti manji iznos. Međutim posljedica je da sigurno još najmanje 100 tisuća radnika prima nešto malo više od te minimalne plaće. Raspon između minimalne plaće i medijalne plaće je vrlo mali', ustvrdio je Novosel u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog.

Privatni sektor sporije diže plaće

Ravnatelj Uprave za rad Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Dražen Opalić ustvrdio je da će od 1. siječnja rast minimalne plaće osjetiti oko 250.000 radnika. Odmah ga je demantirao glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvoje Stojić.

'U nizu djelatnosti i poduzeća koji imaju kolektivno ugovarane plaće, minimalna plaća je zapravo referentna plaća i za ostale plaće, tako da će se tu raditi o mnogo većem povećanju izdvajanja poslodavaca za zaposlene. Ono je posebno akutno u radno intenzivnim djelatnostima kao što su, primjerice, turizam, građevinarstvo', rekao je Stojić i dodao da je država prije izbora podigla primanja državnih službenika i namještenika za više od 30 posto, čime je utjecala na formulu povećanja 'minimalca'.

'Privatni sektor u ovoj godini znatno sporije diže plaće. To nije zbog škrtosti poslodavaca, nego zbog brojnih neizvjesnosti na tržištu. U okruženju smanjenih poslovnih prilika na europskoj sceni, glavne ekonomije kao Njemačka posrću, mi radimo megakejnezijanske intervencije u politiku plaća. Dižemo plaće na razini države preko 30 posto, i onda još 15,5 posto minimalac, nakon 20 posto lani', rekao je Stojić.

Predvodnici u rastu plaća

Nije propustio spomenuti kako je Hrvatska prva u Europskoj uniji po rastu ukupnih primanja zaposlenika. Od 2019. godine, podsjetio je, minimalna plaća je porasla za 92 posto, a ukupna primanja zaposlenika za 67 posto nominalno i 37 posto realno.

'Neistina je da se u Hrvatskoj ne vodi socijalna politika po pitanju intervencije države u plaće. Mi smo u tome predvodnici, a pitanje je hoćemo li u idućim godinama imati rast produktivnosti koji to može podržavati, hoće li vanjskotrgovinski partneri moći omogućiti stabilno poslovanje našim izvoznicima. Idemo radije pričati kako u Hrvatskoj stvarati kvalitetna radna mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost i bolje su plaćena', poručio je Stojić.

Državni tajnik Opalić je, pak, poručio da su mjere dogovorene u pregovorima s poslodavcima i sindikatima. Napomenuo je i da su rasli BDP i produktivnost te najavio mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojima bi se trebao ublažiti financijski udar na poslovanje tvrtki uzrokovan rastom minimalnih plaća.

Ukidanje povlastica

Govoreći o mjerama, Vlada je u sklopu novog kruga porezne reforme najavila mogućnost ukidanja povlastice neplaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, koju su poslodavci koristili za zaposlenike mlađe od 30 godina. Opalić je podsjetio da je ova olakšica uvedena 2015. godine kad su uvjeti na tržištu bili drukčiji nego danas.

'Imali smo stopu nezaposlenosti mladih od 28,4 posto, prosjek EU-a bio je 17,5 posto. Danas je prosjek EU-a 11 posto, a Hrvatske 10 posto. Što se tiče stope zaposlenosti mladih u drugom kvartalu 2016., ona je bila 36,3 posto, prosjek EU-a bio je 44,9 posto. Danas je prosjek EU-a, u drugi kvartalu ove godine, 49,7 posto, a u Hrvatskoj je 44,3 posto', otkrio je Opalić te dodao:

'Zaposlenost mladih je prešla 40 posto 2017., dvije godine nakon uvođenja mjere. Ne može se reći da je bila direktno rezultat te mjere, već je bila rezultat kretanja na tržištu. Kada je mjera uvedena, 16.000 poslodavaca ju je koristilo za oko 42.000 mladih, a danas to koristi 55.000 poslodavaca za čak 215.000 mladih, od toga preko 57.000 mladih stranih radnika. Zato ne vidimo zašto bi ova mjera postojala, a s druge strane ide se na pet godina oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak za povratnike, za mlade ljude koji su van otišli raditi', zaključio je Opalić.