Sabor će u srijedu raspraviti prijedlog izmjena Zakona o minimalnoj plaći kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u EU
Rok za primjenu je do 15. studenog ove godine, no međutim, kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, hrvatsko zakonodavstvo, posebice taj zakon, već je u značajnoj mjeri usklađeno s direktivom, pa i na način da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.
Tako, kako stoji u Vladinom dokumentu, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena je u bruto iznosu od 840 eura. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. godine 63,4 posto.
vezane vijesti
Dva nova kriterija
Izmjenama zakona dodaju se i dva nova kriterija koje ministar nadležan za rad treba imati u vidu prilikom predlaganja Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. Ta dva kriterija su kretanje produktivnosti i promjena u kupovnoj moći minimalne plaće.
Također, predlaže se i ukidanje mogućnosti da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom, to jest uredbom propisane minimalne plaće.
Kolike su minimalne plaće u Europi?
Minimalnih plaća nema u pet zemalja EU-a - Danskoj, Italiji, Austriji, Finskoj i Švedskoj. Minimalne plaće u zemljama uvelike variraju. U bruto vrijednosti trenutno se kreću od 477 eura u Bugarskoj do 2.571 eura mjesečno u Luksemburgu. Minimalna plaća je veća od 2.000 eura u Luksemburgu, Irskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj, dok u Francuskoj iznosi 1.767, a u Španjolskoj 1.323 eura.
Naknada za nezaposlene
Zastupnici će raspraviti i izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, kojim se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice, za mlade se smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu kako bi ostvarili naknadu, a dodatno se uređuju i radna prava učenika.
Na taj način, piše u Vladinom dokumentu, procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda za zapošljavanje dok je naknada izdašna i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.
