Premda će proračunski rashodi ostati na razini 122 milijarde kuna, to ne znači da Vlada nije prisiljena štedjeti. Zbog novih izdataka koje nije moguće izbjeći, Vlada će morati pronaći uštede na drugim proračunskim stavkama.

Naime, u idućoj godini osjetno će se povećati izdaci za otplatu duga i isplatu mirovina zbog povećanog broja umirovljenika, a izvjesni su i dodatni izdaci za parlamentarne izbore, referendum i popis stanovništva. Procjenjuje se da bi navedeni izdaci, uključujući dodatni trošak za brodogradilišta, mogli dosegnuti četiri milijarde kuna.

Tko će biti najveći gubitnici u restrukturiranju proračuna, tek će se vidjeti, jer vladajući još nisu usuglasili stavove s koalicijskim partnerima. Zasad je izvjesno da će se dio ušteda postići provedbom mjera iz Programa gospodarskog oporavka. Najviše će se uštedjeti ukidanjem poreznih olakšica za građane i smanjenjem povlaštenih mirovina, ali to je samo manji dio potrebnih ušteda.

Vlada će neminovno morati kresati i druge troškove. Najveći rezovi očekuju se u zdravstvenom sustavu i sustavu državnih potpora. Izdaci za zdravstvo trebali bi biti manji za oko 600 milijuna kuna, a barem toliko trebale bi se srezati potpore poljoprivrednicima i gubitaškim tvrtkama.

Ukoliko se ostvari najava da se neće dirati plaće državnih službenika i socijalne naknade, preostale uštede vjerojatno će se postići dodatnim smanjivanjem materijalnih troškova po ministarstvima te daljnjim smanjenjem izdataka za investicije u infrastrukturu. Međutim, to neće biti dovoljno da nas izvadi iz gliba u kojem se trenutno koprcamo.

Ekonomski stručnjaci su gotovo svi odreda za snažno rezanje proračunske potrošnje, s tim da većina upire prst prema javnom sektoru.

I savjetnik premijerke Jadranke Kosor Željko Lovrinčević na skupu ekonomista u Opatiji pozvao je na nastavak reformi, a među ostalim zatražio je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za 25.000 ljudi, jer će u protivnom doći do nekontrolirane prilagodbe koja će značiti, istaknuo je Lovrinčević, dvije stvari - ili rušenje tečaja ili MMF.

Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott smatra da je nedopustivo da Vlada u 2011. planira deficit opće države od 4,8 posto (više od 14 milijardi kuna).

'Nakon realističnog, ali zaista realističnog planiranja prihoda, rashode treba planirati tako da stvaraju deficit manji od tri posto BDP-a. Nije na novinarima, ni na nevladinim stručnjacima da govore Vladi na kojim pozicijama da radi uštede. Vlada mora preuzeti tu odgovornost i snositi posljedice odluka koje donese’, istaknula je Ott za tportal.

Hoće li će premijerka Kosor konačno smoći političke hrabrosti da povuče nepopularne poteze ili će ostati izgubljena na 'putu koji vodi do puta', znat ćemo, najavila je, do kraja ovog tjedna.