Prošlotjedni bojkot trgovina ohrabrio je organizatore da krenu u novu akciju. Prema podacima Izvještajnog sustava fiskalizacije na stranicama Porezne uprave, ukupan broj računa u trgovinama proteklog petka iznosio je 2,78 milijuna, a ukupan iznos tih računa bio je 40,7 milijuna eura. Stoga je pad prometa u odnosu na petak 17. siječnja 39 posto po broju računa te 35,2 milijuna eura, odnosno 46 posto, manje po vrijednosti tih računa.

Bojkote organizira platforma Halo, inspektore, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP). Njezin predsjednik Josip Kelemen još je u ponedjeljak obrazložio da su nove akcije zapravo zahtjev potrošača, istaknuvši da je dobio 17.000 prijedloga za nastavak bojkota.

Pritom je govorio o rastu cijena proizvoda u trgovinama, uspoređujući ih s onima u istim lancima u drugim zemljama. Provodeći istraživanje javnog mnijenja, u Halo, inspektore došli su do zaključka da trebaju bojkotirati tri trgovačka lanca - Lidl, Eurospin i dm.

Konkretni primjeri

Kako je naveo u ponedjeljak, cijene u Lidlu su u Hrvatskoj 40 posto veće nego u Sloveniji, Španjolskoj i Njemačkoj, a u razgovoru za tportal ovu je tezu potkrijepio konkretnim primjerom.

'Imamo primjer iz Lidla, koji kavu Minas u pakiranju od 500 grama u Hrvatskoj prodaje za 6,49 eura, a u slovenskoj Lendavi ista ta kava u istom tom pakiranju - i to po redovnoj cijeni, a ne na akciji - prodaje se za 2,99 eura. Normalno je da se potrošači osjećaju kao ovce i normalno je da su revoltirani', ustvrdio je.

Eurospin je na meti bojkota zbog toga što su, dolazeći na tržište, jamčili niske cijene i visoku kvalitetu proizvoda, a Kelemen tvrdi da je obratno u stvarnosti. Dodao je da su se građani u velikoj mjeri žalili i na cijene u dm-u, zbog čega su se odlučili i na bojkot tog lanca.

Po istom modelu odlučili su se i za bojkot gaziranih pića, vode u bocama te deterdženata. Istaknuo je da nitko nije objasnio zašto je cijena gaziranih pića toliko visoka, da su cijene vode u boci često veće od cijene piva te da su deterdženti među najskupljim proizvodima u trgovinama.

Opći bojkot

Vrhunac akcije trebao bi biti u petak, kad će biti proglašen opći bojkot kupnje svih proizvoda i usluga. 'Pozvat ćemo građane da se suzdrže od bilo kakve kupovine, ne samo u trgovačkim lancima, nego i drugdje, kako bismo obuhvatili i one koji su to malo eskivirali. Trebamo poslati poruku onima koji imaju odgovornost za cjenovno divljaštvo', pozvao je Kelemen potrošače u ponedjeljak.

Tko je odgovoran?

S druge strane, predstavnici trgovaca, ekonomski analitičari, matematičari i drugi akteri koji su proteklih dana komentirali bojkot ističu da trgovci nisu odgovorni za rast cijena.

'Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika, poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3 posto) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza', ustvrdio je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u svojoj prošlotjednoj analizi.

Drugi, poput matematičara Nenada Bakića i poduzetnika Branka Roglića, dio krivnje za rast cijena svaljuju na državu, konkretnije prevelik i preskup državni aparat, tiskanje novca, ali i činjenicu da su u proteklih nekoliko godina znatno rasli prihodi države, ali i zaposlenih u državnoj i javnoj službi.

No značajan dio javnosti smatra da bojkoti neće polučiti traženi efekt, već da će se stvoriti atmosfera linča i poremećaji na tržištu. Kelemen to odbacuje. Po njemu, cilj je već ispunjen - počelo se razgovarati o problemu formiranja cijena u Hrvatskoj. No bojkoti će stati tek kad se pokrenu konkretni potezi.

'Kada vidimo što će država i njena tijela i agencije ponuditi, kada Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i druge institucije obave i nadzor tvrtki dobavljača, kada se zaista utvrdi postoje li karteli na tržištu, kada se uspostavi jasna kontrola visine marži i kada se ustanovi što se doista događa s popustima i poštuju li se u tom dijelu potrošački zakoni', rezolutan je Kelemen te je komentirao i podršku vlasti.

Bojkot i u susjedstvu

Naime ministar gospodarstva Ante Šušnjar, financija Marko Primorac, pa i drugi visoki dužnosnici te članovi vladajuće koalicije, poput Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), podržali su bojkot.

'Po njihovim postupcima ispada da zapravo podržavaju bojkot protiv samih sebe, što je u najmanju ruku licemjerno. Takvim postupcima pokušava se stvoriti dojam da smo mi iz inicijative na strani ministara, što je potpuno netočno: mi zastupamo potrošače, a ministri bi umjesto bojkotiranja trebali odraditi posao za koji su izabrani i plaćeni', kaže Kelemen te otkriva da se bojkot neće održati samo u Hrvatskoj.

'Na temelju našeg uspjeha prošlog petka, ovog petka akcija će se provesti u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Slovačkoj i Sjevernoj Makedoniji - dijelom zbog podrške nama u Hrvatskoj, a dijelom i zbog prosvjeda protiv visokih cijena i kod njih. Iz nekih od ovih zemalja javili su nam se organizatori bojkota, a o nekim akcijama obavijestili su nas novinari koji su kontaktirali s nama', zaključio je voditelj platforme Halo, inspektore.