'Apsolutno, cijene su porasle', rekao je Marcel Demir, 21-godišnji student iz Eskilstune. 'Obično kupujem čips i čokoladu, a cijene su stvarno otišle gore. Čokolada nedavno, čips kroz cijelu prošlu godinu.'

Demirovo nezadovoljstvo dijele deseci tisuća građana koji su se tijekom 12. kalendarskog tjedna priključili bojkotu velikih trgovina, uključujući Icu, Coop, Hemköp, Willys i Lidl. Kampanja nazvana Bojkotta vecka 12 (Bojkotirajmo tjedan 12) brzo se proširila društvenim mrežama, osobito TikTokom i Instagramom, potaknuvši javnu raspravu o stvarnim uzrocima poskupljenja hrane, piše Guardian.

'Nemamo što izgubiti, a možemo sve dobiti. Cijene hrane su pobjegle kontroli, dok prehrambeni divovi zbrajaju milijarde profita na naš račun', poručili su organizatori bojkota putem društvenih mreža.

Što je najviše poskupjelo?

Prema podacima platforme Matpriskollen, cijene čokolade porasle su u veljači za 9,2 posto, masti za kuhanje za 7,2 posto, sira za 6,4 posto, a mlijeka i vrhnja za 5,4 posto. Cijena jednog pakiranja kave uskoro bi mogla dosegnuti simboličnu granicu od 100 kruna (oko 9 eura).

Među onima koji su podržali bojkot je i studentica Filippa Lind iz Malmöa.

'Cijene su nerazumno visoke i ovaj bojkot je moj način da iskažem i osobno nezadovoljstvo, ali i solidarnost s drugima. Politika mora reagirati. Potrebno je razbiti ovaj oligopol koji zbog nedostatka konkurencije održava visoke cijene',– poručila je Lind.

Trgovci: 'Nismo mi krivi za inflaciju'

Dok građani traže promjene, trgovci tvrde da nisu oni uzrok skoka cijena. Kao glavne razloge navode ratove, klimatske promjene, skupe sirovine i loše žetve.

'Postoji niz čimbenika koji utječu na cijene hrane', rekla je glasnogovornica Hemköpa Jenny Pedersén. 'Od rata, geopolitike, cijena sirovina, troškova prerade, do klimatskih uvjeta i žetve. Trenutno su najveći generatori inflacije mliječni proizvodi, kava i čokolada.'

Iz Coop lanca poručili su da su prošlog tjedna zabilježili ‘blagi pad’ broja kupaca u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali nisu mogli sa sigurnošću potvrditi je li razlog bojkot. Slično su komentirali i iz Ica-e, gdje navode da su u nekim trgovinama zabilježili i porast bacanja hrane zbog nenabavljanja određenih artikala.

'Razumijemo zabrinutost potrošača i njihovu potrebu da iskažu frustraciju', rekla je glasnogovornica Ica-e Jenny Gerdes. 'Sve je poskupjelo: uzgoj, proizvodnja, pakiranje, transport, pa i samo poslovanje trgovina.'

'Jedan tjedan nije dovoljan'

Prosvjed ipak nije uvjerio sve. Sandra Gustavsson, 34-godišnja voditeljica operacija iz Göteborga, smatra da bojkot treba biti samo početak dublje promjene.

'Od covida naovamo, čini se da cijene hrane samo rastu. Jedan tjedan bojkota je dobar jer potiče raspravu, ali ne vjerujem da ima stvarni dugoročni učinak. Umjesto toga, podržavam kupnju lokalno proizvedene hrane bez posrednika', rekla je Gustavsson.

Političari priznaju problem

Švedska vlada priznaje da je problem ozbiljan. Ministrica financija Elisabeth Svantesson navodi da je opća inflacija pala od 2022. – s 10% na 1,3% – ali cijene hrane i dalje ostaju visoke. Ministar za ruralna područja Peter Kullgren ističe da je rast cijena najteže pogodio najslabije skupine: obitelji, studente i umirovljenike.

'Potrebno je ojačati konkurenciju i povećati domaću proizvodnju hrane. Vlada je već održala konstruktivne razgovore s predstavnicima prehrambene industrije i predstavila novu strategiju za jačanje domaće proizvodnje', rekao je Kullgren.

Ipak, upozorio je da bojkot može imati suprotan učinak i dodao da ga vlada ne podržava.

Nastavak pritiska: Slijedi novi bojkot

Unatoč upozorenjima, organizatori bojkota ne odustaju. Najavili su novi, trotjedni bojkot Ica-e i mljekarskog diva Arla, nakon čega planiraju proširiti popis tvrtki koje će staviti pod pritisak.

'Nadam se da će to dovesti do konkretne političke akcije i trajnog sniženja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda', poručila je Filippa Lind.