Kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem svibnja ove godine, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosila je 266,7 milijardi kuna, čime je nastavljen trend pada na godišnjoj razini koji traje od studenog 2012. godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), dodajući da je ipak na mjesečnoj razini zabilježen prvi rast kreditiranja od kraja prošle godine
Ukupni su krediti, naime, u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec lani smanjeni za 15,1 milijardu kuna, odnosno za 5,3 posto. S druge strane, u svibnju je prvi puta od rujna prošle godine zabilježen rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini, i to za 500 milijuna kuna ili 0,2 posto.
Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini, kažu iz RBA, dijelom je posljedica konverzije kredita u 'švicarcima', odnosno djelomičnog otpisa tih kredita, ali i nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji je u svibnju zabilježio snažan godišnji pad kredita od preko 10 milijardi kuna, odnosno 8 posto.
Analitičari RBA pritom ističu da se na godišnjoj razini razduživanje sektora stanovništva bilježi već jedanaesti mjesec zaredom. Na mjesečnoj razini, prema travnju, krediti kućanstvima porasli su za 0,1 posto ili 145,5 milijuna kuna te su krajem svibnja iznosili 118,1 milijardu kuna.
Nastavak razduživanja nastavljen je i u sektoru poduzeća, čiji su krediti krajem svibnja iznosili 88,9 milijardi kuna. Premda su u odnosu na travanj zabilježili mjesečni rast od 236 milijuna kuna ili 0,3 posto, na godišnjoj razini su krediti poduzećima u svibnju bili niži za 3,4 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto, potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012., kažu iz RBA.
S druge strane, krediti središnjoj državi četvrti mjesec zaredom bilježe pad na godišnjoj razini, koji je u svibnju iznosio 2,9 posto. Uz mjesečni rast od 0,3 posto, krajem svibnja ove godine ukupni krediti središnjoj državi iznosili su 50,9 milijardi kuna, čineći 19 posto udjela u ukupnim kreditima.
Obzirom da se krajem svibnja 68 posto ukupnih kredita odnosilo na valutne, odnosno denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak za 1,2 odnosno 7,7 posto.
'Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću. No, obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama', zaključuju iz RBA.