Američki predsjednik Donald Trump nedavno je, u trenutku u kojem se polako zahuktava tamošnja predizborna kampanja, ponovo uzburkao javnost odlukama o pomilovanju jedanaest osoba, što je bio najveći broj pomilovanih u jednom danu otkad se preselio u Bijelu kuću.

Trump je svoje predsjedničko pravo na pomilovanje dosad iskoristio u ukupno 35 slučajeva, a ovi posljednji su, kao i brojni prijašnji, opet dobrim dijelom proglašeni kontroverznima jer se ne može pobjeći od dojma da on koristi svoje ovlasti kako bi pomilovao one koji su mu simpatični, od kojih je imao ili bi mogao imati koristi, koji mu povlađuju ili s kojima se politički slaže, bez obzira na djelo zbog kojeg su osuđeni.

Institut pomilovanja državnog poglavara potječe još iz doba prevladavajućih monarhija, kad su kraljevi i kraljice time iskazivali velikodušnost, a u modernim društvima poznaju ga gotovo sve države. Danas se na njega gleda kao na sredstvo ispravljanja eventualnih pogrešaka sudskog sustava ili nepravdi. Američki pravni sustav predsjedniku daje ovlasti za nekoliko vrsta pomilovanja: od toga da prekine istragu protiv nekoga, preko smanjivanja ili ukidanja izrečenih kazni, do toga da se odobri oprost onome koji je kaznu već odslužio i da činjenica da je bio osuđen i kažnjen više ne proizvodi efekte.

Najnovija Trumpova pomilovanja došla su u vrućem trenutku, u kojem se još ne smiruje situacija oko Rogera Stonea. Konzultant i lobist koji je još od sedamdesetih radio za brojne visokopozicionirane političare blizak je Trumpu, za čiju je kampanju svojevremeno radio, a uhapšen je prije više od godinu dana i krajem prošle godine osuđen je, između ostalog, zbog utjecaja na svjedoke i ometanja pravde.

Državni tužitelji preporučili su kaznu od sedam do devet godina zatvora, a predsjednik Trump proglasio je preporuku 'groznom i vrlo nepravednom'. Nakon toga je ministarstvo pravosuđa koje vodi William Barr, poznat po tome da se uvelike slaže s Trumpovom politikom, predložilo blažu kaznu, što je izazvalo revolt u javnosti i pravosuđu. Četvero državnih odvjetnika koji su radili na slučaju Stonea povuklo se iz tog predmeta, a više od dvije i pol tisuće bivših zaposlenika ministarstva pravosuđa potpisalo je pismo kojim se poziva na Barrovu ostavku.

Nije stoga čudno da su i ova posljednja pomilovanja koja je odobrio Trump dodala ulje na vatru optužbama da američki predsjednik ismijava tamošnje pravosuđe. Među novopomilovanima se nalazi Rod Blagojevich, bivši guverner savezne države Illinois.

Krajem 2011. osuđen na 14 godina zatvora zbog korupcije i primanja mita – pokušao je 'prodati' čak i mjesto koje je ostalo prazno izborom Baracka Obame za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 2008. godine – Blagojevich je svojedobno kratko sudjelovao i u televizijskoj seriji 'Pripravnik', koju je dosta dugo vodio Trump.

Trump je ovih dana udijelio oprost i Michaelu Milkenu, financijašu vrlo poznatom osamdesetih godina, a koji je zbog reketarenja i insajderskog trgovanja vrijednosnim papirima svojedobno osuđen na deset godina i kaznu od 600 milijuna dolara.

Milken je još davno navodno poslužio kao ogledni primjer za lik Gordona Gekka, pohlepnog biznismena iz filma 'Wall Street', za koji je glumac Michael Douglas dobio Oscara, a čak i danas nalazi se među najbogatijim ljudima svijeta s imovinom koja se procjenjuje na oko 3,7 milijardi dolara.

Ovih je dana pomilovan i Bernie Kerik, nekadašnji šef njujorške policije i dobar prijatelj bivšeg gradonačelnika, a danas Trumpova odvjetnika Rudyja Giulianija. Kerik je 2010. osuđen na četiri godine zatvora zbog porezne prijevare i obmane suda.

Zbog poreznih grijeha svojedobno je kažnjen i Paul Pogue, kojem je u novom valu pomilovanja Trump također udijelio oprost. Ne baš široko poznat bivši vlasnik građevinske kompanije u saveznoj državi Teksas interesantan je zbog toga što je njegov sin prošle godine donirao desetke tisuća dolara za razne izborne i političke kampanje vezane uz predsjednika.

Trumpovu milost zaslužio je i Edward DeBartolo, biznismen najpoznatiji kao bivši vlasnik kluba američkog nogometa San Francisco 49ers u doba njihovih najvećih uspjeha.

DeBartolo je krajem devedesetih kažnjen jer nije prijavio kriminalno djelo, a Trumpov potez pomalo podsjeća na oprost koji je bivši američki predsjednik Ronald Reagan udijelio Georgeu Steinbrenneru, nekadašnjem vlasniku bejzbolskog kluba New York Yankees nakon što je ovaj kažnjen zbog ilegalnih donacija Richardu Nixonu.

Kontroverzna Trumpova pomilovanja nisu ništa novo. U svojoj prvoj takvoj odluci, još u ljeto 2017., on je pomilovao Joea Arpaija, šerifa koji je 24 godine radio u jednom od okruga savezne države Arizone, a bio je vrlo poznat po ilegalnom legitimiranju i zadržavanju Latinoamerikanaca i njihovu držanju u brutalnim uvjetima u zatvoru.

Konačno je osuđen zbog nepridržavanja sudske naredbe da prestane rasno profilirati Latinoamerikance, no prije izricanja kazne velikom pristaši Trumpa i njegovih stavova o imigraciji pomilovanje je stiglo iz Bijele kuće.

Trump je lani udijelio oprost i Patricku Nolanu, političaru i bivšem vođi republikanaca u parlamentu države Kalifornije, koji je sredinom devedesetih priznao reketarenje. Nolan je prijatelj Trumpova zeta Jareda Kushnera.

Među poznatim biznismenima koji su došli u milost sadašnjeg američkog predsjednika nalazi se i Conrad Black. On je svojedobno kontrolirao nakladničku kuću Hollinger International, koja je izdavala novine u Velikoj Britaniji (The Daily Telegraph), SAD-u (Chicago Sun-Times), Izraelu (The Jerusalem Post), Kanadi (National Post) te stotine lokalnih listova u Sjevernoj Americi.

Prije dvije godine Black je objavio vrlo pohvalnu knjigu s naslovom 'Donald J. Trump: Predsjednik kao niti jedan drugi', a ovaj bivši nakladnik, inače i lord u gornjem domu britanskog parlamenta, 2007. je bio osuđen na tri i pol godine zatvora zbog prijevare. Trump mu je lani udijelio oprost.

Trumpova kontroverzna pomilovanja šire se i na vojnu sferu. Lani je tako pomilovao Michaela Behennu, američkog vojnika osuđenog 2008. za osvetničko ubojstvo iračkog zarobljenika.

Pomilovao je i vojnike Mathewa Golsteyna, koji je bio optužen, i Clinta Lorancea, koji je bio osuđen zbog ratnih zločina, a vratio je i čin Eddieju Gallagheru, degradiranom jer je na fotografiji pozirao s mrtvim protivničkim vojnikom.

Među pomilovanjima koja je odobrio Trump su i ona manje kontroverzna. Najbolje je odjeknuo njegov posthumni oprost Jacku Johnsonu, američkom boksaču koji je umro 1946.

Crnca Johnsona 1913. godine osudila je porota isključivo sastavljena od bijelaca zbog toga što je prešao granicu savezne države sa svojom djevojkom bjelkinjom. Tadašnji zakon branio je transport žena 'zbog prostitucije ili razvrata ili u bilo koje druge nemoralne svrhe' preko državnih granica.

Američki predsjednik lani se smilovao i Ronenu Nahmaniju, osuđenom na 20 godina zatvora zbog raspačavanja sintetičke marihuane.

Nahmani prije toga nikad nije bio osuđivan, supruga mu je u trenutku pomilovanja bolovala od neizlječivog karcinoma, a imaju petero male djece.

Institut predsjedničkog pomilovanja u SAD-u doseže do samog osnivanja. Prvo takvo pomilovanje odobrio je prvi predsjednik George Washington kad je, nezadovoljna visokim porezom na alkoholna pića, grupa farmera proizvođača viskija iz savezne države Pennsylvanije 1794. spalila kuću lokalnog poreznika. U strahu od jače pobune u tada još uvijek nestabilnim državama, Washington je poslao vojsku kako bi ugušio pobunu. Dvadesetak farmera je uhapšeno, a dvojica su osuđena na smrt zbog izdaje. Kako bi izbjegao rast nezadovoljstva među građanima, Washington je obojicu pomilovao.

Uslijedilo je mnogo pomilovanja, od kojih su neka bila vrlo značajna. Tri godine nakon završetka Američkog građanskog rasta oprost su dobili svi bivši vojnici Konfederacije, a sličan potez povukao je drugog dana svojeg mandata Jimmy Carter pomilovavši sve američke državljane koji su izbjegavali regrutaciju za rat u Vijetnamu.

Jedan od najkontroverznijih takvih poteza bio je onaj kad je Gerald Ford, samo mjesec dana nakon što je od Richarda Nixona preuzeo predsjedničku funkciju poslije njegove ostavke, udijelio prethodniku pun i neograničen oprost za sva nedjela. Nixon je ranije, inače, također kontroverzno pomilovao američkog sindikalista i mafijaša Jimmyja Hoffu.

Zbog reakcija koja izazivaju pomilovanja američki predsjednici često čekaju sam kraj mandata da bi ih odobrili. Bill Clinton je predzadnjeg dana svojeg mandata udijelio oprost polubratu Rogeru Clintonu, svojedobno kažnjenom zbog preprodaje kokaina.

Istog dana Clintonov oprost dobio je još jedan zloglasni biznismen – Marc Rich, osnivač jedne od najpoznatijih svjetskih kompanija za trgovinu sirovinama Glencore. Rich se obogatio, između ostalog, zahvaljujući mutnim poslovima naftom tijekom energetske krize krajem sedamdesetih, a nakon što je optužen zbog porezne prijevare pobjegao je iz SAD-a i nikad se nije vratio.

Institut pomilovanja koji koriste američki predsjednici očito je nerijetko poslužio za razne poteze koji graniče s rubom morala. Sadašnji američki predsjednik, prilično je jasno, ne želi promijeniti tu tradiciju.