Uprava Ine u utorak je u Ministarstvu gospodarstva predstavnicima hrvatskog suvlasnika predstavila prijedlog razvojne strategije Ine za razdoblje od 2011. do 2015. godine. No dokument, piše Business.hr, hrvatska strana - a nju su predstavljali državni tajnici Ministarstva gospodarstva - nije dobro prihvatila. Taj bi dokument, trebao biti temelj za početak pregovora dvaju najvećih suvlasnika Ine, mađarskog Mola i hrvatske Vlade, o izmjenama internih dokumenata koji reguliraju rad upravnih i pomoćnih tijela u Ini, ali u obliku u kojem ga je predstavila uprava on ne može biti konkretan povod za pregovore.

Kako piše Business.hr, rasprava je trajala gotovo četiri sata i za to su se vrijeme dvije strane žestoko sukobile zbog pojedinih točaka strategije, koju je hrvatska strana ocijenila samo načelnim dokumentom, u mnogim segmentima neodređenim, nedovoljno konkretnim i bez preciznih podataka na kojima se temelji razvojni plan. Posebne su kritike upućene planovima ulaganja u nove istražne radove te razvojnom planu rafinerija, osobito one u Sisku, za koju nije ponuđen konkretan i dobro razrađen razvojni plan, kao ni precizne vremenske odrednice u kojima bi modernizacija trebala biti okončana.

Uprava Ine je, kada se povela riječ o modernizaciji rafinerije Sisak, predstavnicima Ministarstva gospodarstva napomenula da se opcije ulaganja u tu rafineriju još razmatraju. Istodobno su hrvatskoj strani predstavljeni svi negativni aspekti nastavka procesa modernizacije sisačkog postrojenja, potkrijepljeni preciznim i konkretnim brojkama te financijskim podacima. Hrvatska strana je pak prigovorila da uprava u strategiji nije uzela u obzir ni predočila pozitivne aspekte u prilog opstanku rafinerije, kojih, prema mišljenju stručnih krugova, ima dovoljno.

Hrvatska strana Ini je zamjerila i što joj nisu predstavljeni precizni podaci o investicijskim planovima u modernizaciju rafinerija u Rijeci i Sisku, za koje je uprava na spomenutom sastanku samo tvrdila da obje rade s velikim gubicima. Od uprave je zatražen odgovor na pitanje i zašto druge Molove rafinerije, posebno one u Szashalombatti i Bratislavi, rade pozitivno i bez gubitaka, a jedino hrvatske posluju kao gubitaši, no odgovor nisu dobili. Dio stručnih krugova zbog toga je taj potez mađarskog dijela uprave ocijenio kao Molov pokušaj da se hrvatski suvlasnik pripremi na opciju gašenja rafinerije u Sisku.