Marić je uvodno pojasnio kako su prema EU regulativi rejting agencije obvezne najaviti kalendar objava. Objava našeg rejtinga bila je previđena za petak, 19. ožujka, ali ako ne dolazi do promjene rejtinga oni ne objavljuju posebno priopćenje.

'Najvažnije je da je naš kreditni rejting u investicijskoj zoni, potvrđen je. U samom izvješću utvrđeno je imamo investicijski rejting, utvrđeni su pozitivni i negativni rizici. Negativni rizici su nam pandemija COVID-a i refleksije nakon COVID-a. Naglašavaju se i pozitivni 'rizici' poput naše borbe protiv virusa, a pozitivnu ulogu će imati i članstvo u deviznom-tečajnom mehanizmu bez prejudiciranja datuma uvođenja eura', kaže Marić.

Apostrofirana je u izvještaju S&P-a, kaže Marić, i priprema Nacionalnog programa oporavka i otpornosti koji mora biti usvojen na vladi do kraja travnja.' Taj bi plan uskoro trebao krenuti u javnu raspravu, najavio je.

Upitan o potencijalnom članstvu u Eurozoni, i prepreci koju predstavlja previsoki javni dug, Marić kaže kako prije COVID-a, da je tada Hrvatska bila u tečajnom mehanizmu, imali bi ispunjenje sve kriterije za uvođenje eura.

'Mi smo smanjivali javni dug od 2016. do 2019. četiri puta brže nego što smo trebali. COVID je imao svoje refleksije, mi ćemo u travnju imati službene brojke oko deficita i duga, a prema zadnjim projekcijama deficit je na osam posto, a javni dug na oko 88 posto BDP-a. Covid efekt u 2020. je jednokratan', dodao je.

'Iz moje prizme, prizme proračuna, doprinosi za mirovinsko su recimo jedan do jedan i pol posto manji, što znači da je zaposlenost očuvana', zaključio je i dodao da s time na umu neće biti niti problema sa smanjivanjem javnog duga.

Upitan zašto privatni poslodavci nisu uključeni u izradu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, rekao je kako ne postoji jednostrana odluka Vlade o raspodjeli novca. 'Vodi se intenzivan dijalog, kako interno, tako i s Europskom komisijom. Imali smo 55 video konferencija. Cijela omotnica je dobro znana, struktura je dobra, ima veći udio bespovratnih sredstava. Što se tiče raspodjele, mi ne radimo podjelu na javni i privatni sektor, veći dio oporavka mora biti vođen investicijama. Nemojmo zanemariti dio koji se odnosi na otpornost, opet neka kriza može doći i moramo ojačati pojedine zemlje i EU'.

'Ideja je napraviti pozitivan iskorak, u gospodarskom dijelu. Zeleno i digitalno dobiva dodatan naglasak, posebno u digitalnom dijelu. Ne samo da budemo korisnici sredstava nego da naše tvrtke sudjeluju u investicijama, tu je dodatna vrijednosti', rekao je.

'Procjene S&P-a o rastu BDP-a su gotovo iste kao i naše, gleda se niz raznih faktora, sada posebice COVID. Dobra je stvar da kad se takve procjene uspoređuju da smo svi na istim razinama', zaključio je.