Masovni turizam polako uništava europske povijesne jezgre. Nakon krize koja je pogodila cijeli svijet 2008., mnoge lokalne vlasti pokušale su se domoći novca privlačenjem što većeg broja turista. Uz jeftine letove i povoljniji najam smještaja preko internetskih stranica za iznajmljivanje apartmana, turizam se pretvorio u čudovište koje bi moglo pojesti sve ono lijepo zbog čega ljudi neko odredište posjećuju.

Nakon strmoglavog pada turističkog sektora tijekom pandemije, broj turista u Europi ponovno raste i procjenjuje se da će ovog ljeta premašiti razine iz 2019. Broj mjesta u zrakoplovima niskobudžetnih avioprijevoznika od 2010. je na godišnjoj razini rastao za deset posto i 2019. dostigao brojku od 500 milijuna. Ove godine bi pak mogao preći 800 milijuna.

Kako piše Guardian, Airbnb, najveća platforma za kratkoročni najam, u nekim je europskim gradovima 2019. zabilježila troznamenkasti rast. Najpopularnija gradska odredišta godišnje sada ugoste oko 20 posjetitelja na jednog lokalnog stanovnika (Dubrovnik ima 36 posjetitelja na jednog stanovnika).

Sve to je smanjilo kvalitetu života lokalnog stanovništva te je sada nužno uspostaviti ravnotežu između prihoda koje turizam donosi svakoj lokalnoj zajednici i dobrobiti lokalnog stanovništva.

Ulaznice za grad i vožnja par-nepar

Jedna od strategija koju bi španjolski grad Sevilla uskoro mogao implementirati je naplata velikih atrakcija. Od siječnja ove godine se primjerice ulazak u Aju Sofiju u Istanbulu, koju godišnje posjeti oko 3,5 milijuna ljudi, plaća 25 eura. S druge strane, Venecija, koja je preplavljena posjetiteljima, uvela je ulaznicu za cijeli grad po cijeni od tri do deset eura. Grad je također spreman od lipnja ograničiti turističke grupe na 25 ljudi te zabraniti korištenje zvučnika.

Drugi talijanski grad – Firenca - prošle je godine ograničio kratkoročni najam preko platformi za iznajmljivanje.

Duž obale Amalfi vozači će opet biti pogođeni mjerom usmjerenom na sprečavanje gužvi na vijugavoj cesti uz obalu, dugoj 35 km. Auti čije tablice završavaju na neparan broj smiju voziti jedan dan, oni s parnim brojem drugi dan.

Pariz je pak utrostručio stope boravišne pristojbe – ovisno o području i vrsti smještaja one sada iznose od 0,65 do 14,95 eura.

Drugi se pak gradovi oslanjaju na bolje upravljanje. Atena je tako prošlog ljeta ograničila vrijeme za posjet Akropoli, dok je Marsellies za posjete nacionalnom parku Calanques tijekom ljetnog razdoblja uveo shemu besplatnih rezervacija.

Od brojača turista u Francuskoj do 'zabrane' kofera u Dubrovniku

Neka mjesta pak kreću s kampanjama koje bi trebale preusmjeriti turističke tokove. Francuska, gdje je 80 posto posjeta koncentrirano na 20 posto zemlje, ovog proljeća kreće s kampanjom vrijednom milijun eura, kojom će pozivati turiste na manje razvikana područja. Ova zemlja otišla je i korak dalje, te odlučila uspostaviti i 'turistički opservatorij', koji bi trebao precizno mjerio protok ljudi i detektirati moguća preopterećenja.

Kad je riječ o Dubrovniku, prošle godine su se proširile glasine da je grad zabranio kofere na kotačiće i da uvodi stroge kazne za one koje će prekršiti novo pravilo. Zapravo je bila riječ o kampanji 'Poštujmo Grad', kojom se posjetitelje poziva na prikladno odijevanje prilikom posjeta povijesnoj jezgri grada (hodanje bez dijela odjeće ili u kupaćem), na izbjegavanje penjanja na gradske zidine i drugo.

Iz Grada su pritom zamolili ljude i da svoje kofere nose preko kaldrme kako bi smanjili razinu buke koja može ometati lokalno stanovništvo. Dakle prtljaga na kotačima nije propisana nikakvim općinskim aktom, nego je samo dio preporuka sadržanih u promotivnom filmu.

Pojedincima koji prave nered status persone non grata

Amsterdam je pak odlučio zaokrenuti ploču i odlučio se na rebrendiranje kako bi se što više udaljio od 'stigme' grada za opijanje, seks i droge. A tzv. ekscesni turizam problem je i na španjolskom otočju Balearima. Otočje na kojem živi dva milijuna stanovnika, prošle je godine posjetilo oko 15 milijuna ljudi, pri čemu je više od polovice došlo iz Britanije i Njemačke – mahom ljudi željni dobrog partija. Očekuje se da će novi zakon o suzbijanju 'turizma alkoholiziranja', stupiti na snagu početkom nove sezone.

Prema zakonu iz 2020. problematične točke bile su Magaluf na Mallorci i Sant Antoni na Ibizi. Tad su uvedene novčane kazne za tzv. balconing (skakanje s balkona u bazen), trgovinama je zabranjena prodaja alkohola nakon 21.30, a zabranjeni su i organizirani obilasci pubova te zabave na plaži. Lokalnim tvrtkama vlasti su zaprijetile kaznama do 600.000 eura.

No nakon što su se područja poput Magalufa žalila da su stigmatizirana ovim zakonom, novi bi se trebao usredotočiti na pojedince koji prave nered. Među planiranim mjerama su deportacija zbog nedoličnog ponašanja i crna lista s osobama kojima je zabranjen dolazak na Baleare.