Brnjac je za HRT rekla kako im nije cilj samo brojanje dolazaka i noćenja, već da vide kako turizam utječe na gospodarstvo, okoliš, lokalnu zajednicu, na stanovništvo općenito.

'Cilj je da napravimo neki balans između financijskog učinka, brige za okoliš, odnosno kako brinemo i za zajednicu ljudi koji žive u turističkim destinacijama. Cilj je da razvijamo cjelogodišnji turizam te da imamo odgovoran i održiv turizam', rekla je Brnjac.

Rekla je i kako Hrvatska ima sve potencijale za razvoj zdravstvenog turizma, koji nisu uopće iskorišteni, poručivši kako Hrvatska ima puno više za ponuditi osim sunca i mora.

'Uz prekrasnu prirodu, prekrasno more, imamo i visokokvalificirano medicinsko osoblje', rekla je Brnjac za HRT.

Brnjac je rekla i kako pandemija COVID-a još uvijek s nama te da će sigurnost i dalje biti jedan od važnih čimbenika.

'Sigurnost je važan aspekt, svi gledamo jesmo li sigurni i upravo zato ćemo nastaviti s projektom Safe stay in Croatia', dodala je.

Istaknula je da druge mediteranske zemlje - pri čemu je navela Portugal, Španjolsku, Francusku i Italiju - imaju daleko veći postotak procijepljenosti s dvije doze.

'Moglo bi se dogoditi da i to bude jedan važan faktor, zato što je upravo i ta cijepljenost, uz incidenciju, i u matematičkoj formuli ECDC-a za izračun nove karte. Ono što je nama glavni cilj je da ne budemo tamnocrveni zato što u preporukama Vijeća koje su izašle 1. veljače jasno stoji da države neće poticati putovanja koja nisu nužna, a to su turistička putovanja, a na povratku su za njihove građane koji nemaju COVID potvrde moguća dodatna ograničenja u smislu karantene, testiranja, što za nas može biti problem', dodala je.

Što se tiče manjka radne snage, Brnjac je rekla da to nije problem samo Hrvatske, već da se većina mediteranskih zemalja muči s time. Dodala je da su se sustavi iz MUP-a i HZZ-a integrirali tako da će se puno jednostavnije moći online predati zahtjev za radnom snagom.