Broj europskih kućanstava u posljednjih deset godina povećao se za 6,9 posto, približivši se lani brojci od 200 milijuna. U istom razdoblju postotak kućanstava koja uključuju barem jedno dijete smanjio se za 2,4 postotna boda.

Najveći udio kućanstava s djecom zabilježen je u Slovačkoj (33,9 posto), Irskoj (32,2 posto) i Cipru (30,6 posto), a najmanji u Finskoj (18,4 posto), Njemačkoj (20,1 posto) i Nizozemskoj (21,8 posto).

Prevladavaju kućanstva s jednim djetetom

Među kućanstvima s djecom gotovo polovica (49,50 posto) ih ima jedno dijete dok 38,1 posto ima dvoje djece, a 12,4 posto troje ili više djece.

Kućanstva s jednim djetetom najzastupljenija su među onima s djecom u svim zemljama EU-a, osim u Nizozemskoj, u kojoj su ona s dvoje djece u većem postotku. Među kućanstvima s djecom više od polovice onih s jednim djetetom imaju Portugal, Bugarska, Rumunjska, Malta, Litva, Latvija, Italija, Španjolska i Mađarska.

Kod kućanstava s djecom ona s troje ili više djece najrjeđa su u svim zemljama EU-a. Najviše takvih kućanstava nalazi se u Irskoj (22,3 posto), Švedskoj (21,2 posto) i Finskoj (19 posto), a najmanje u Portugalu (6,3 posto), Bugarskoj (6,5 posto) i Italiji (7,4 posto).

Tri četvrtine kućanstava u Hrvatskoj bez djece

Hrvatska, prema podacima Eurostata, ima 1,49 milijuna kućanstava, među kojima gotovo tri četvrtine ili njih 1,1 milijun u svom sastavu nema djecu. U kućanstvima s djecom prevladavaju ona s jednim djetetom s udjelom od 44,7 posto. Nešto manje od 40 posto kućanstava s djecom ima dvoje djece, a troje ili više ima ih samo 15,9 posto.

Podaci o sastavu kućanstava u Hrvatskoj, kao i u većini drugih europskih zemalja, potvrđuju nepovoljne demografske trendove prisutne već dug niz godina.

Još veću zabrinutost izazivaju podaci o kretanju nataliteta posljednjih godina. Nedavno je objavljeno da se lani u Hrvatskoj rodilo samo 33.883 djece, najmanje u posljednjih 100 godina. Istovremeno, umrlo je 56.979 osoba, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske samo prošle godine smanjilo za grad veličine Vukovara.

Alarmantan manjak radne snage

Niti jedna županija nije imala veći broj rođenih od preminulih, a u čak sedam njih broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku, najstariju županiju, u kojoj je 2022. godine vitalni indeks bio 40, što znači da je na svakih 100 umrlih osoba rođeno samo 40 djece.

Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema nijedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71.

Nepovoljni demografski trendovi već su doveli do alarmantnog nedostatka radne snage gotovo u svim područjima, a stručnjaci upozoravaju da će ovaj problem u budućnosti biti sve prisutniji.

U svojim nedavnim analizama glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić izdvojio je nepovoljne demografske trendove kao glavnu prijetnju srednjoročnom rastu.

Prema njegovim prognozama, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada.