Uvođenjem novih poreza koji destimuliraju rad i poduzetništvo, hrvatska Vlada pribjegla je najlakšem mogućem rješenju uravnoteženja proračuna. Većina stručnjaka smatra da će novi nameti imati ograničen pozitivan učinak, ali će vrlo vjerojatno utjecati na produbljivanje recesije, zbog dodatnog smanjenja potrošnje i destimuliranja rada
Za razliku od Hrvatske, zemlje koje su zatražile pomoć MMF-a znatno ozbiljnije su se uhvatile u koštac s nabujalim proračunskim rashodima. Mađarska, Litva i Latvija primjeri su tranzicijskih zemalja koje je kriza pogodila znatno jače nego Hrvatsku, ali su zato znatno njihove Vlade ranije i odlučnije pribjegle radikalnim rezovima u državnoj potrošnji. To su znali cijeniti i međunarodni kreditori pa se premija rizika za te zemlje posljednjih mjeseci smanjuje dok se za Hrvatsku održava na rekordnoj razini.
Latvija je jedna od zemalja Europske unije najteže pogođenih globalnom krizom. Izvan Europske unije u sličnoj situaciji jedino je Ukrajina. U prva tri mjeseca ove godine BDP je pao 18 posto, a stopa nezaposlenosti popela se na 16 posto. Veliki broj tvrtki je bankrotirao, cijene nekretnina su se gotovo prepolovile, izvoz je pao za 28 posto, a uvoz za 40 posto.
U prosincu prošle godine Latvija je dobila sedam i pol milijardi eura hitne stabilizacijske pomoći od MMF-a i Europske unije. Uvjeti koji su postavili davatelji pomoći bili su rigorozni: smanjenje plaća u javnom sektoru za 20 posto, jednako toliko smanjenje mirovina te 70 posto manje novca za umirovljenike koji još rade honorarno. Latvija se još uvijek odupire devalvaciji valute pribojavajući se da bi to dovelo do bankrota tisuća tvrtki i pojedinaca. S druge strane MMF smatra da bi Latvija trebala devalvirati valutu kako bi izbjegla produbljivanje recesije.
Nakon financijskog kolapsa 2008. Mađarska je među prvima pozvala u pomoć MMF i Europsku uniju. MMF je sudjelovao u 25 milijardi dolara vrijednom zajmu koji je Mađarskoj odobren u listopadu prošle godine radi suočavanja s pritiskom globalne gospodarske krize, koja je njezino gospodarstvo gurnula na rub kolapsa. Europska unija je u listopadskom paketu pomoći za Mađarsku sudjelovala sa šest i pol milijardi eura (8,8 milijardi dolara). Kako bi dobili kredit Mađari su se obvezali zamrznuti plaće u javnom sektoru, smanjiti troškove ministarstava, ukinuti tzv. 13. plaću zaposlenima u javnom sektoru i bonuse na mirovine dijelu umirovljenika.
Mađarski prvotni cilj bio je do kraja ove godine smanjiti proračunski manjak ispod tri posto BDP-a. U 2006. manjak je poskočio na gotovo 10 posto, tada najvišu razinu u EU-u, no mađarska vlada ga je uspjela staviti pod kontrolu te do kraja 2008. spustiti na 3,3 posto. Međutim, kako se recesija u Mađarskoj u ovoj godini pokazala daleko dubljom nego što je prošle godine prognozirano, vlada je revidirala svoje proračunske ciljeve. U svibnju je ministar financija Peter Oszko upozorio na to da bi manjak u ovoj godini mogao porasti na 3,9 posto, s obzirom na to da se prognozira pad mađarskog BDP-a za nekih 6,7 posto.
Kako su u Srbiji sindikati i javnost oštro reagirali na krizni namet, vlada je obećala da će proračunske rupe zakrpati kreditima i inozemstva. Ipak, u Srbiji se očekuje uvođenje viših stopa PDV-a, što su već obećali MMF-u. Jedinstveni krizni porez, kakvim će se u Hrvatskoj oporezivati plaće, mirovine i honorari, nije uveden ni u Mađarskoj, iako su se u toj zemlji nekoliko puta povećavale porezne stope. Zajedničko Srbiji i Hrvatskoj je uvođenje trošarina na mobilne usluge.
Vlada Srbije nada se da će uspjeti dogovoriti s MMF-om povećanje proračunskog deficita na četiri i pol posto BDP-a. Ipak, osim zamrzavanja plaća i mirovina nisu još proveli otpuštanje viška zaposlenih u javnom sektoru, što su obećali MMF-u, niti su povećali PDV i uveli porez na zarade.
Baltičku državu Litvu potresa najgora kriza u povijesti. Litvanski BDP za drugo tromjesečje 2009. pao je čak 22,4 posto na godišnjoj razini, a trenutačna stopa nezaposlenosti iznad 16 posto najviša je u EU. Slično kao i u susjednoj Latviji, recesija je uslijedila nakon desetljeća gospodarskog rasta, potpomognutog jeftinim kreditima i napuhanim tržištem nekretnina.
Litva je prošle godine pristala na drastične reforme i rezanje troškova u zamjenu za sedam i pol milijardi eura pozajmice MMF-a i EU-a na tri godine. Litvanska vlada obvezala se smanjiti administraciju za trećinu i prepoloviti broj državnih agencija, sa 73 na 36.
Primjeri tranzicijskih zemalja s izuzetkom susjedne Srbije koja je po neodlučnosti u provođenju strukturnih reformi najbliža Hrvatskoj, pokazuje kako su države koje su zatražile pomoć od MMF-a provele oštre rezove. Hrvatska je zasad izbjegla dolazak MMF-a, ali i suočavanje s bolnim reformama, nužnima za oporavak gospodarstva.
