'Uzevši u obzir ciljani proračunski manjak za 2024., predstavljen Europskoj komisiji, i trenutačnu fiskalnu poziciju Republike Hrvatske, ne postoji fiskalni prostor za daljnja povećanja rashoda državnog proračuna u 2024., već je nužno ozbiljno razmotriti mjere za njihovo smanjenje', stoji u Primorčevu dopisu ministrima, što ukazuje na ozbiljno probijanje proračunskih limita.

S ciljem da se proračun vrati u zacrtane okvire, Primorac najavljuje rebalans kojim bi se trebalo uštedjeti 1,56 milijardi eura, odnosno dva posto BDP-a.

Nema sumnje da su glavni generator povišenog deficita plaće državnih i javnih službenika, a koje su Vladinom odlukom uoči izbora doživjele rekordno povećanje.

Podsjetimo, proračunska potrošnja za 2024. zacrtana je na razini od 32,6 milijuna eura, a očekivani prihodi su 28,5 milijardi eura, što podrazumijeva deficit od 1,9 posto BDP-a. Povijesna povišica plaća koštala je državni proračun dodatnih 1,63 milijarde eura, a približno toliko trebalo bi uštedjeti da bi se održala proračunska ravnoteža.

Čak i uz navedenu uštedu, proračunski deficit popeo bi se na 2,6 posto BDP-a, što je za 0,7 postotnih poena više od prvotnog plana. Sudeći po ministrovu dopisu, bez oštrih rezova proračunski deficit bi značajno nadmašio tri posto BDP-a, koliko je maksimalno dopušteno prema kriterijima iz Maastrichta.

Premda ministar Primorac nastoji umiriti javnost izjavom da nema ničega izvanrednog, riječ je o golemom iznosu koji premašuje ukupnu proračunsku cifru za nabavu dugotrajne imovine u 2024. godini.

Plaće, socijalna davanja i mirovine neće se dirati

Na pitanje koliki je iznos koji se treba raspodijeliti, ministar Primorac kazao je da ne želi to komentirati na taj način. 'U proračunu se planiraju različita sredstva i do kraja niste sigurni da će se realizirati svi projekti. Dio sredstava će se preraspodijeliti, nešto i na temelju ranijih odluka', kazao je Primorac nakon jučerašnje sjednice Vlade.

Upitan je li zatražio da se u ministarstvima smanje rashodi za 10 posto, kazao je da se radi o manjoj brojci.

U dopisu upućenom ministrima, Primorac napominje da će se rebalansom i projekcijama proračuna za naredne godine prvenstveno morati osigurati sredstva za plaće, socijalna davanja, mirovine te projekte obnove od potresa, a za provedbu preostalih projekata morat će se utvrditi prioriteti sukladno financijskim mogućnostima.

Drugim riječima, najviše će se štedjeti na kapitalnim projektima kojima upravlja ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Iako iz Vlade uvjeravaju da oni koji su krenuli neće biti obustavljeni, zahtjev za tako velikim uštedama u najmanju ruku usporit će realizaciju nekih važnih projekata, što priznaje i sam Butković.

'Razgovarao sam s ministrom Primorcem i neće biti odustajanja od projekata. Sve što smo započeli ide svojim tijekom, a za ono što ide u budućnosti vidjet ćemo kako ćemo dinamički posložiti', poručio je resorni ministar.

Da stvar bude gora, prostor za uštede na kapitalnim projektima je sužen jer je većina njih sufinancirana iz bespovratnih sredstava EU-a te bi njihovo obustavljanje ili odgađanje dovelo do trajnog gubitka tih sredstava.

Stoga se najveći rezovi mogu očekivati na projektima koji se financiraju isključivo iz državnog proračuna. Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, ako se usvoji sadašnji prijedlog rebalansa, ugroženi bi bili projekti gradnje spojne ceste od Požege do autoceste A3, infrastrukturni projekti na području Splita, ali i gradnja autocesta Križišće - Žuta Lokva i Doli - Dubrovnik. Za najveći dio ovih projekata natječaji za građenje objavljeni su prije nekoliko mjeseci i njihovo provođenje već znatno kasni.

MMF predložio ciljane uštede

Stručnjaci MMF-a su prije mjesec dana u svojoj analizi upozorili na fiskalne izazove, prognozirajući da će proračunski deficit u ovoj godini dosegnuti 2,5 posto BDP-a.

MMF-ovi eksperti upozoravaju da ekspanzivna i prociklična fiskalna politika dovodi u pitanje pad inflacije te podriva konkurentnost.

Eksperti MMF-a zalažu se za promptno ukidanje široko obuhvatnih mjera za smanjenje troškova života, 'posebno sniženja poreza i kontrole cijena', što bi prema njihovom izračunu proizvelo uštede od oko trećine postotnog boda BDP-a.

Prema njihovoj preporuci, sve preostale mjere potpore trebale bi biti privremene i usmjerene na najranjivije, a sav prihod veći od predviđenog treba uštedjeti.

Kako bi se ojačao proračun, MMF-ovi stručnjaci predlažu intervenciju i na prihodovnoj strani. U tom smislu oni se zalažu za uvođenje 'vrijednosnog' poreza na imovinu te ukidanje iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma.

Uvođenje poreza na nekretnine u programu je nove Plenkovićeve vlade, ali taj porez ne bi donio značajnije fiskalne efekte. Također, treba naglasiti da je teško očekivati uvođenje tog poreza u ovoj godini jer je projekt tek u idejnoj fazi.