Europskim zakonom o čipovima EU želi postati neovisniji igrač na tržištu njihove proizvodnje. No ovaj za Europu velik iskorak vjerojatno neće biti dovoljan. Dok Europa uskače u taj vlak pet do 12, o jednom igraču na tržištu, tvornici čipova na Tajvanu, ovisi cijelo svjetsko gospodarstvo. Tajvanska diplomacija sve više gravitira Zapadu, čime prijetnje Kine postaju sve opipljivije. Koliko je svjetsko gospodarstvo zapravo ovisno o ovoj državi?
Sredinom travnja Kina je održala trodnevne vojne vježbe kojima je simulirala napad na Tajvan. Prijeteći manevar bio je reakcija na putovanje tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen, na kojem je jedna od postaja bila Los Angeles, a primio ju je predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevin McCarthy. Kina je odmah morala podsjetiti svoje 'sinove i kćeri' na njihovu svetu odgovornost za ponovnim ujedinjenjem 'provincije' (Tajvana) s 'domovinom' (Kinom).
Kad bi Kina otišla korak dalje, ne bi bila ugrožena samo demokracija na Tajvanu, nego bi se dogodio zastoj u globalnim lancima opskrbe, puno gori i opasniji od onoga tijekom pandemije. Invazija na taj otok značila bi da je od globalne industrije visoke tehnologije odsječen najvažniji proizvođač poluvodiča i čipova na svijetu. Tajvan, koji je manji od Hrvatske, drži 20 posto svjetske proizvodnje poluvodiča, a Kina, koja je 265 puta veća od ove otočne države, nije joj ni blizu u tom industrijskom sektoru.
vezane vijesti
Kako je došlo do ovakve ovisnosti svijeta o tako maloj državi u istočnoj Aziji? Prema analizi Boston Consulting Groupa i Udruženja industrije poluvodiča (SIA), još 1990. većina svjetske proizvodnje poluvodiča bila je koncentrirana u SAD-u, Europi i Japanu. No tada su Južna Koreja i Tajvan započeli svoj tehnološki pohod na svjetsko tržište, ulažući uz potporu vlade milijarde u tehnologiju budućnosti.
Tajvanci su najviše profitirali od velikog trenda u industriji, prepuštajući proizvodnju određenih mikročipova vanjskim igračima u tzv. ljevaonicama kako bi smanjili troškove. Danas se dva od tri najveća svjetska proizvođača čipova nalaze na Tajvanu - Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) i njegov glavni konkurent UMC. Ove dvije tvrtke zajedno čine gotovo dvije trećine globalne proizvodnje poluvodiča.
Tako primjerice Infineon grupacije Dax, sa sjedištem u Münchenu, trećinu svojih poluvodiča proizvodi vani, većinu njih na Tajvanu, jer tamošnja industrija čipova uživa snažne državne subvencije. Pored toga, TSMC ima najnaprednije proizvodne procese na svijetu.
Kad bi se obustavile isporuke s Tajvana, lančano bi se zaustavile i proizvodne linije u velikom broju industrija. O TSMC-ovim čipovima ovisi proizvodnja gotovo svih automobila na Zapadu, a jedan od najvećih klijenata ove tvrtke je i Apple. S druge je strane industrija poluvodiča izrazito važna za vojnu i stratešku opremu. Europa si nikako ne može priuštiti to da tajvanska industrija padne pod kontrolu Kine jer bi to bio prostor kao stvoren za ucjenu Zapada.
Istovremeno sama Kina postaje sve veći igrač u proizvodnji poluvodiča, iako joj i dandanas nedostaje know-how za najnovije generacije čipova. Pored toga, američke sankcije sada joj ograničavaju pristup zapadnoj proizvodnoj tehnologiji za najmodernije čipove.
To se između ostalog odnosi na nizozemski ASML, giganta koji raspolaže tehnologijom potrebnom u proizvodnji najmoćnijih čipova na tržištu. Na polju onih malo manje moćnih, Kina ipak već godinama dobiva na važnosti kao mjesto završne proizvodnje poluvodiča, između ostalog zbog velike potražnje unutar njezinih granica.
Tijekom 90-ih godina 20. stoljeća europski su proizvođači još uvijek zadovoljavali najveći dio globalne potražnje za čipovima, a danas igraju samo podređenu ulogu u svjetskoj proizvodnji. No to bi se sad trebalo promijeniti. Kako je to zamislio europski povjerenik za industriju Thierry Breton, koji se jučer sastao s premijerom Plenkovićem, do 2030. godine europska proizvodnja čipova trebala bi se udvostručiti.
To bi trebao omogućiti i novi zakon o čipovima, prema kojem bi se u izgradnju novih tvornica za proizvodnju poluvodiča trebalo uložiti 43 milijarde eura. Dio investicije namijenjen je i za izgradnju najavljenih dviju novih Intelovih tvornica kod njemačkog Magdeburga. Čak je i sam TSMC već neko vrijeme zainteresiran za Njemačku kao potencijalnu lokaciju za proizvodnju njihovih poluvodiča.
Industrija čipova je posljednjih godina u procvatu, a pretpostavlja se da će samo rasti. Godine 2016. uprihodila je 345 milijardi dolara od prodaje čipova, a u sedam godina taj iznos je narastao na više od 600 milijardi.
