Ekonomist po struci 38-godišnji Lokas početkom prošlog desetljeća iz Njemačke, gdje je rođen, vratio se u Hrvatsku.

'U Njemačkoj sam radio za nekoliko multinacionalnih korporacija, da bih zatim bio direktor prehrambene tvrtke sa 100 milijuna eura prihoda. Tri godine sam to radio nakon čega sam se odlučio vratiti u zemlju svojih predaka. Želja mi je bila prezentirati strancima Hrvatsku kakva je nekad bila', kaže Lokas.

Dvije je godine na ledini u Pakovu Selu gradio svoj etnoland - rekonstrukciju tipičnog sela šibenskog zaleđa u kojem posjetitelji mogu upoznati život Dalmatinske zagore u prošlosti.

Lokas je etnoland koji obuhvaća 15.000 metara kvadratnih otvorio 2007. i do danas ga je posjetilo, ističe, gotovo 200.000 ljudi iz čitavog svijeta. Samo ove godine očekuje 40.000 posjetitelja

Dosad je uložio više do sedam milijuna kuna. Iako još nije zaradom pokrio investiciju, Lokas ističe kako je vrlo zadovoljan.

'Vjerujem da smo na jako dobrom putu. Etnoland se razvija iz godine u godinu. Raste broj gostiju, s tim da još uvijek nismo otvoreni za individualne posjetitelje. Radimo isključivo preko agencija, hotela i tvrtki te primamo samo grupe veće od 15 ljudi', objašnjava Lokas.

Na pitanje je li ikad požalio što se odlučio baviti biznisom u Hrvatskoj, odgovara kako će za žalopojke biti vremena kad dođe u mirovinu

'Naravno da bih kao i svaki poduzetnik volio da je sve brže, efikasnije i jeftinije, ali što se meni vrijedi ljutiti na administraciju kad je onakva kakva jest. Ja je kao pojedinac teško mogu promijeniti. Mlada samo država koja se još uči', ističe Lokas.

No ljuti ga kad vidi da netko i dalje normalno posluje iako duguje za porez ili ne plaća radnike. Lokasu koji se biznisu učio u Njemačkoj, to je nezamislivo.

'Onda država uvede predstečajnu nagodbu i oprosti nekome 12 milijuna kuna i tada budale ispadnemo svi mi koji uredno radimo. Isto tako sam dvije godine čekao da dobijem lokacijsku i građevinsku dozvolu dok su drugi radili bez ikakvih papira, da bi država donijela zakon o legalizaciji, i opet budala ispadnem ja', kaže Lokas.

S druge strane, ističe, država mu je dosta i pomogla. Ove godine dobio je od Ministarstva obrta bespovratnu potporu od oko 254.000 kuna. Dio novca potrošio je na strujni agregat, jer su u Pakovu Selu česte nestašice električne energije.

'Gradimo novi vanjski dio etnolanda. Restoran na otvorenom gdje će se moći sjediti ispod koštela (op. a., vrsta drveta), na drvenim klupama kao što su to radili naši didovi prije 100 godina', s puno entuzijazma govori Lokas.

Inače, poslovna politika mu je takva da svake godine uvodi nešto novo kako bi održao atraktivnost sela, a što se tiče zarade, bit će zadovoljan, ističe, ako u narednih godinu-dvije dođe na nulu.

'Turizam je čudna biljka. Iako nas ne muči sezonalnost jer radimo tijekom čitave godine, nikad ne znaš što može biti. Čim se nešto loše desi u okruženju, gosti pobjegnu. A za izgraditi jednu destinaciju treba jako mnogo vremena', objašnjava Lokas.