1. Što su narodne obveznice?

Kada od države kupite obveznicu to zapravo znači da ste državi dali određen iznos novca, a država vam je putem obveznice obećala vratiti taj iznos nakon određenog vremenskog perioda – uvećan za neku fiksnu kamatu.

Kamata (kod obveznice zvana kupon) se računa na cijenu pri dospijeću, koju znate unaprijed, pri kupnji. Država se ovim putem 'zadužuje kod kuće' umjesto na vanjskom tržištu.

Kao jednostavnu ilustraciju možemo zamisliti kupnju petogodišnje obveznice s prinosom od 3%:

1. uložite 10.000 EUR u narodne obveznice
2. čekate 5 godina kako bi vam država vratila tih 10.000 EUR
3. u međuvremenu vam država kroz tih 5 godina svake godine isplati 3% kamate na određen datum

Obveznice mogu imati različit rok dospijeća (rok nakon kojeg se obavlja isplata cijelog iznosa koji ste investirali), npr. 1, 3, 5, 10 godina, kao i različitu fiksnu kamatu.

'Narodne' obveznice imaju iste karakteristike kao i uobičajene obveznice, no one su prilikom izdanja namijenjene građanima, a ne financijskim institucijama.

Kako bi taj proces izgledao u Hrvatskoj?

Prema trenutnim saznanjima izdavanje narodnih obveznica trebalo bi se odvijati u dva navrata.

Izgleda da će prvi krug biti namijenjen građanima – ministar financija Marko Primorac potvrdio je da će upis narodnih obveznica za građane biti besplatan i da će se odvijati u potpunosti preko banaka.

Vlada je objavila da će se upis moći obavljati od 22. veljače do 1. ožujka, a minimalni ulog bit će 500 eura. To znači da su obveznice dostupnije svim građanima, odnosno iznos potreban za kupnju nije visok kao inače.

Rok dospijeća ovih obveznica bit će 2 godine. Drugi bi krug trebao biti namijenjen institucionalnim investitorima, a započet će 3. ožujka i trajat će samo taj dan. Institucionalni investitori bi trebali popuniti ciljani iznos cijelog izdanja, koji je možda ostao nepopunjen od strane građana.

Prema izjavama ministra financija dalo bi se zaključiti da će kupon (kamata) tih obveznica biti 3- 4%. Također, trenutno se čini kako bi građani mogli dobiti nešto bolje uvjete od institucionalnih investitora, odnosno viši kupon.

2. Prednosti za građane: Što nude narodne obveznice?

Više kamate nego kod bankovne štednje

Narodne obveznice građanima bi dugoročno mogle ponuditi višu kamatnu stopu nego ulaganje u depozite banaka. Ako bi građani kroz narodne obveznice dobili kamatu od 3-4%, dok im dugoročni depozit u EUR u bankama nudi kamatu od 0,28% (podatak iz prosinca 2022.), imalo bi više smisla kupiti narodne obveznice.

Niža rizičnost investicije

Suprotno općenitom dojmu građana, državne obveznice se smatraju najmanje rizičnim vrijednosnim papirom unutar nekog financijskog sustava – dakle, one su manje rizične od depozita u banci u Hrvatskoj. Često se spominje da su bankovni depoziti osigurani od strane države, što građani vide kao dodatni benefit, no mnogi nemaju povjerenja da će im ista ta država vratiti novac uvećan za kamatu ako kupe narodne obveznice.

Fiksna kamata na dulji rok

Narodne obveznice građanima nude instrumente za investiranje na dulji rok uz fiksnu kamatnu stopu. U bankama je teško ugovoriti depozit na 5-10 godina, dok se državne obveznice mogu izdati i često se izdaju i na takve rokove.

3. Mane za građane: Na što treba pripaziti

Gubitak vrijednosti obveznice u slučaju ranije prodaje

Kada želite prekinuti oročenu štednju, banka vam vraća barem glavnicu ili glavnicu s nekom umanjenom kamatom. Ako ste kupili narodne obveznice s rokom dospijeća od 5 godina, ali želite izaći iz investicije nakon 2 godine – obveznice morate prodati.

Može se dogoditi da je u tom trenutku tržišna cijena obveznice veća, ali i manja od one po kojoj ste je kupili.

To znači da biste prilikom prodaje mogli ostvariti i kapitalni gubitak. Za tih 2 godine koliko ste držali obveznicu dobit ćete punu kamatu i gubitka kamate neće biti, no cijena na tržištu nije zajamčena.

Nelikvidnost

Narodne obveznice su obično nelikvidne, odnosno njima se na sekundarnom tržištu ne trguje često. Cijeni koncept se temelji na tome da mnoštvo “malih” investitora (građani) kupi obveznice i drži ih do roka dospijeća, skupljajući kamate. Ideja nije da se narodne obveznice izdaju i da se njima zatim kroz godine neprekidno trguje.

To može dovesti do situacije da ako obveznicu s rokom dospijeća od 5 godina želite prodati nakon samo 2 godine jer vam treba novac – to možda nećete moći učiniti po cijeni koju priželjkujete.

Transakcijski troškovi

Ako narodne obveznice koje ste kupili želite prodati morat ćete platiti i neke transakcijske troškove (brokerske troškove i sl.). Ako ste u obveznice uložili relativno malene iznose (npr. ispod 1.000- 2.000 EUR) ti troškovi bi vam mogli biti previsoki u odnosu na vašu investiciju.

4. Korist za državu: Za što služe narodne obveznice i kako to rade Mađarska i Rumunjska

Kad država izda narodne obveznice dolazi do baze investitora koji su vjerniji, odnosno ne prodaju obveznice pri svakom znaku krize. Da se država zadužila “vani”, u izazovnim periodima strani investitori nemaju veliku motivaciju zadržati hrvatske obveznice.

Država ovim putem dolazi i do nove kategorije investitora, odnosno do vlastitih građana. Nakon što se kroz narodne obveznice kod građana stvori određeno iskustvo u investiranju, na njih se može računati i u budućnosti.

Promicanje financijske pismenosti je također jedan od benefita za državu. Građani kroz praktično iskustvo upoznaju obveznice i način funkcioniranja investiranja općenito. To im daje dodatni poticaj upoznati se i s drugim financijskim instrumentima kao što su investicijski fondovi, dionice itd.

Država se zadužuje kod vlastitih građana, umjesto na stranom tržištu. Građani kamate koje prime kroz takvu investiciju mogu potrošiti u vlastitoj zemlji i tako poticati rast BDP-a.

Drugim riječima, novac građana ne odlazi van države, već kruži unutar zemlje i potiče gospodarsku aktivnost. Ako je državi preskupo zadužiti se na vanjskom tržištu, isplativije je obveznice ponuditi vlastitim građanima i kamate isplaćivati njima.

Narodne obveznice u Rumunjskoj

Prvo izdanje rumunjskih državnih obveznica odrađeno je u srpnju 2020. godine. Kroz iduće tri godine održano je 9 rundi financiranja, a do rujna 2022. ukupna vrijednost je iznosila 2,7 milijardi eura. Dospijeće obveznica kretalo se od 1 do 5 godina. Dohodak ostvaren kroz investiranje u rumunjske FIDELIS narodne obveznice je neoporeziv.

Građani obveznice mogu držati do roka dospijeća ili ih prodati putem burze, ovlaštenih banaka ili brokera. Investitori za kupnju ili prodaju obveznica moraju imati bankovni ili brokerski račun. Prodajom državnih obveznica Rumunjska je pokrila 20% potreba za financiranjem.

Prinosi prema roku dospijeća za 22.9.2022.:

• 1 godina (EUR) – 1,85%
• 2 godine (EUR) – 2,65%
• 3 godine (RON) – 8,00%

Narodne obveznice u Mađarskoj

Program državnih obveznica započeo je u lipnju 2019. s ciljem smanjenja ovisnosti o stranim investitorima. Kamate na mađarske narodne obveznice nisu oporezive putem poreza na kapitalni dobitak. Do kolovoza 2022. godine 21,3% državnih obveznica (HUF) činile su obveznice koje su kupili građani.

Vrste obveznica u ponudi:

• Premium Hungarian Government Securities (PMAP) – rok dospijeća 5 godina, valuta HUF
• Bonus Hungarian Government Securities (BMÁP) – rok dospijeća 3 godine, valuta HUF
• Hungarian Government Security Plus (MÁP Plusz) – rok dospijeća 5 godina, valuta HUF, slobodno trgovanje
• The One Year Hungarian Government Securities (1MAP) – rok dospijeća 1 godina, valuta HUF
• Premium Euro Hungarian Government Securities (P€MÁP) – rok dospijeća 3-5 godina, valuta EUR
• Baby Bonds (BABA) – rok dospijeća 19 godina, valuta HUF

5. Izazovi za državu: Logistika

Narodne obveznice su tip izdanja koji je teže organizirati jer u projektu mogu sudjelovati stotine tisuća vrlo malih investitora.

Na uobičajenim izdanjima za institucionalne investitore sudjeluje po otprilike 200 velikih investitora (mirovinski fondovi, banke, osiguranja, investicijski fondovi, tvrtke, imućniji pojedinci, strani institucionalni investitori itd.)

Spomenuli smo da su ovakva izdanja obično nelikvidna, odnosno da se njima rijetko trguje na sekundarnom tržištu. To što građani takva izdanja drže do roka dospijeća državi otežava otkrivanje tržišne cijene i kamatnih stopa tih obveznica, a prema kojima bi država mogla odrediti te parametre za neko buduće, novo izdanje.

6. Zaključak

Narodne obveznice su generalno pozitivan događaj koji građanima nudi bolji prinos za investiranje viška sredstava koja trenutno stoje na štednji ili tekućim računima po gotovo nikakvim kamatama.

Ovime se potiču dugoročna štednja i financijska pismenost, dok država stvara širu bazu vjernijih investitora. Kako ovime država zapravo postaje dužnik građanima, tako bismo se mogli naći u situaciji da građani počnu tražiti veću fiskalnu odgovornost i disciplinu države jer sada tu državu sami direktno financiraju kroz obveznice i pritom očekuju kamatu.

Veći dio mana je tehničke prirode (komplicirana organizacija izdanja, manja likvidnost, troškovi pri kasnijem trgovanju) no ti se problemi mogu bitno umanjiti dobrim dizajnom sustava izdavanja.