Podsjetimo, ministar je u srijedu izjavio da se nalazimo u vremenima u kojima rastu kamatne stope na kredite građana, kamatne stope na depozite su i dalje niske dok su likvidnost bankovnog sustava i štednja poprilično visoke, pri čemu je u tom sustavu po niskim kamatnim stopama deponirano više od 35 milijardi eura.

'U toj situaciji odlučili smo iskoristiti priliku i dati prije svega mogućnost građanima da sudjeluju u izdanju obveznice, ne samo da ostvare određeni značajniji prinos na svoju štednju, nego i, općenito, s ciljem aktivnijeg uključivanja građana u ove procese', rekao je Primorac.

Da bi bilo dosta zainteresiranih za takav aranžman s državom, pokazuje naša anketa u kojoj smo vas pitali zanima li vas ulaganje u obveznice Republike Hrvatske.

U anketi je samo do zaključenja teksta sudjelovalo gotovo 1500 čitatelja, točnije njih 1438. Od tog broja njih čak 62,3 posto odgovorilo je potvrdno, a da ima puno boljih investicija, smatra 26,8 posto sudionika ankete, dok ih je 10,8 posto odgovorilo da ih ne zanima financiranje države.

Ministar Primorac je, najavljujući narodne obveznice, između ostalog rekao da time želi i oživjeti tržište kapitala te povećati financijsku pismenost građana. U duhu toga, dat ćemo vam osnovne informacije što su to uopće obveznice i kako se može zaraditi na njima.

Kao što joj i ime kaže, obveznica je vrijednosni papir kojim njezin izdavatelj priznaje postojanje neke obaveze prema dužniku. Zbog toga se ona nazva dužničkim vrijednosnim papirom, za razliku od, primjerice, dionice, vlasničkog vrijednosnog papira.

Između izdavatelja i imatelja obveznice uspostavlja se kreditni odnos. Znači, radi se o posuđivanju novca onome tko izdaje obveznicu, a nakon točno određenog roka posuđeni iznos se u cijelosti vraća imatelju obveznice i to uvećan za dogovorenu kamatu.

Obveznice izdaju, u pravilu, državne institucije, kao što su kod nas HNB, Ministarstvo financija i Državna agencija za osiguranje štednih uloga, ali i privatne kompanije, koje na taj način žele prikupiti novac za poslovanje bez promjene vlasničke strukture.

Pritom obveznica mora sadržavati nominalnu vrijednost (na njoj je navedena novčana vrijednost), kamatnu stopu, seriju i broj. Sastavni dio obveznice su kuponi, a oni daju pravo na isplatu pripadajuće kamate za određeno razdoblje (najčešće za jednu godinu, ali isplata kamata može biti i češća).

Najjednostavniji i najmanje rizičan način zarade na obveznicama je da ih se drži do roka njihova dospijeća. Na taj način se svake godine ubire kamata i to je dobar oblik štednje.

Uzmimo za primjer da će kuponska kamatna stopa za narodnu obveznicu iznositi 3,5 posto, a njezina nominalna vrijednost biti 200 eura (1500 kuna). To znači da će investitor svake godine ostvariti kamatu od sedam eura (52,5 kuna). U slučaju da se kupe tri obveznice, što čini ulaganje od 600 eura (4500 kuna), svake godine investitor će ubrati 21 euro (gotovo 160 kuna). Netko tko u to uđe s većim iznosom, primjerice 10.000 eura, godišnje će zaraditi 350 eura.

To je sasvim solidan povrat, osobito kad se zna da su trenutno kamate na štednju u bankama ispod 0,5 posto. Osim toga, obveznice se smatraju ulaganjem gotovo bez rizika, za razliku od dionica.