U prvom kvartalu ove godine planira se izdavanje narodne obveznice. Plan je da obveznica, koja je vrijednosni papir, ima rok dospijeća od najvjerojatnije dvije godine. Očekuje se da bi kamatna stopa na nju bila veća nego što iznose depoziti na štednju. Bila bi preko tri posto, rekao je u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvog' Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja
'Potencijala i interesa za obveznice ima puno. Kad kažem potencijala, ne mislim samo na potencijal interesa, već i financijski jer je u bankarski sustav deponirano oko 35 milijardi eura', rekao je Savić za HRT te dodao kako su između 27 i 28 milijardi eura devizni depoziti.
Naglašava da bi takva obveznica potaknula tržište kapitala i utjecala na financijsku pismenost građana. Kako kaže, ideja je da se prvo građanima ponudi kupnja obveznica, a nakon toga i svima drugima koji su zainteresirani. 'Cilj je da se obveznica zadrži do dospijeća kako bi se ostvario pun prinos', naglasio je.
vezane vijesti
![[ANKETA] Dolaze nam narodne obveznice, ministar konačno otkrio detalje. Hoćete li ih kupiti?](/media/thumbnail/500x300/1854934.jpeg?cropId=2308832)
Stojić: 'Načelno pozdravljam inicijativu države'
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić smatra kako je obveznica dobra za izdavatelja, a to je država. Kada bi neka kompanija izdavala tako nešto, bilo bi dobro da joj je što šira baza investitora.
'No treba biti oprezan. Tu su dva ključna pitanja: pitanje cijene, a drugo što bi se trebalo pojasniti je što Ministarstvo financija misli kad kaže da se nada da će taj instrument potaknuti rast kamatnih stopa na depozite u bankama', govori.
Iskustvo mu kaže da kada u bankama poskupljuju izvori financiranja, to se za neko vrijeme 'prevaljuje' na konačnu cijenu financiranja. 'Načelno, pozdravljam inicijativu države', rekao je Stojić za HRT.
Jurčić: 'Kamata od tri posto mogla bi privući građane'
Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić rekao je da su uvjeti stimulativni s obzirom na kamatu od tri posto te da bi to moglo privući dovoljno građana uplatitelja.
'Štednje ima dovoljno, ima dosta novca u fondovima, prinosi su niski i smatram da, s obzirom na strukture štednje, ne bi trebao biti problem s kupnjom obveznica', naglasio je. Dodaje kako je oduvijek zagovarao da kamata ostane u Hrvatskoj, a ne da ide u inozemstvo. Smatra da bi možda situacija bila bolja da se to napravilo još dok smo imali kunu.
'Smatram da je ovo dobro i da se razbije tržište kapitala. Da nisu samo profesionalci ulagači, nego da, pored opismenjavanja građana kako ulagati, uđu i u praktične aktivnosti ulaganja u različite oblike štednje', rekao je za HRT Jurčić. Naglasio je i kako je rok dobro određen na dvije godine, a ne na pet ili deset, zato što bi tada potražnja bila manja.
