Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u prosincu 2024. u usporedbi sa studenim manji je za 0,4 posto, dok je u usporedbi s prosincem 2023. manji za dva posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u prosincu je prema prethodnom mjesecu broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, pao za 0,6 posto.
U rudarstvu i vađenju čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto manji od dva posto, broj zaposlenih je u prosincu ostao nepromijenjen u odnosu na studeni, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,1 posto, porastao za 0,3 posto.
Prema podacima DZS-a, na godišnjoj je razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za 2,3 posto. Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji odječe, za 21,7 posto te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 12,8 posto.
vezane vijesti
Veća proizvodnost rada
Istodobno, statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini registrira u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 7,2 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 5,9 posto te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 5,4 posto.
U prosincu 2024. prema istom mjesecu 2023. godine, broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom je pao za 0,2 posto, dok je u rudarstvu i vađenju zabilježen rast broja zaposlenih, i to za 6,4 posto.
Statistika za 2024. u odnosu na 2023. pokazuje da je ukupan broj zaposlenih u industriji smanjen za 2,2 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do prosinca 2024. veća je za 0,3 posto u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine.
Ispod europskog prosjeka
Istovremeno, Eurostat je objavio statistiku o nezaposlenosti na razini Europske unije u prosincu prošle godine. Po tom pitanju Hrvatska se nalazi među zemljama s najmanjom stopom nezaposlenosti - 4,5 posto. Europski je prosjek 5,9 posto.
Najveću stopu nezaposlenosti bilježe Španjolska (10,6 posto), Grčka (9,4 posto) i Finska (8,7 posto), dok je najmanja nezaposlenost u Češkoj (2,6 posto), Poljskoj i na Malti (tri posto).
Zanimljivo je vidjeti i kako se stopa nezaposlenost kretala u posljednjih devet godina. Hrvatska je redovito prednjačila po nezaposlenosti u Europskoj uniji sve do 2018. godine. Dvije godine ranije, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je čak 12,5 posto. Od 2018. do 2023. godine se kretala oko europskog prosjeka (6-7 posto), da bi se protekle godine spustila ispod prosjeka.
