Broj ulagača u investicijske fondove lani je porastao za šest posto, što pokazuje da hrvatski građani postaju skloniji ovom obliku ulaganja. Prošle godine osjetno je porasla i ukupna imovina investicijskih fondova te je dosegnula iznos od 18,6 milijardi kuna. Pozitivni trendovi nastavljeni su i u ovoj godini pa je do kraja ožujka vrijednost imovine porasla na 19,2 milijarde kuna.

Glavni poticaj za pronalazak alternativnih ulagačkih prilika su niske kamatne stope na štednju. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamatna stopa na oročene depozite (od jedne do dvije godine) iznosi 1,43 posto za kune, a samo 0,43 posto za eure.

S obzirom na očekivani rast inflacije, koja je prošle godine dosegnula 1,1 posto, većina štediša ove godine realno će izgubiti na novcu koji drži u banci.

U eri niskih kamatnih stopa investicijski fondovi nude mogućnost viših zarada, ali u većini slučajeva podrazumijevaju i viši stupanj rizika, što znači da u nepovoljnim okolnostima mogu donijeti gubitak.

Lani su najuspješniji dionički fondovi ostvarili dvoznamenkaste stope prinosa, a vodeći obveznički fondovi su, uz znatno niži stupanj rizika, postigli prinose u rasponu od tri do 6,5 posto.

I ove godine većina dioničkih i mješovitih investicijskih fondova nalazi se u pozitivnoj zoni sa solidnim izvedbama dok su prinosi obvezničkih i novčanih fondova smanjeni.

Među dioničkim fondovima, u dosadašnjem dijelu godine rekordni rast vrijednosti udjela od 8 posto ostvario je fond Neta Frontier, mali fond kojim upravlja slovensko investicijsko društvo Alta Skladi. Ovaj fond pretežno ulaže na rastuća tržišta Azije i Afrike, a raspolaže imovinom od 5,4 milijuna kuna.

Među pozitivcima je i nekoliko fondova usmjerenih na domaće tržište i regionalna tržišta zemalja srednje i istočne Europe. Tako drugu poziciju drži fond KD Victoria s prinosom od 6,7 posto, a slijede KD Energija (6,1 psoto), ZB Active (4,4 posto) i Allianz Equity (4 posto).

Zanimljivo je da su i među vodećim negativcima fondovi koji ulažu u dionice kompanija iz europskih tranzicijskih zemalja. U najvećem minusu, od čak 6,3 posto, fond je A1, a snažan pad vrijednosti udjela pretrpjeli su i fondovi Neta New Europe (-6,2 posto) i KD Nova Europa (-3,8 posto).

Među mješovitim fondovima, koji uz dionice dio kapitala plasiraju u obveznice i druge financijske instrumente, trenutno najbolje stoji ZB Global s prinosom od 2,4 posto od početka godine. Riječ je o fondu s imovinom od 341,3 milijuna kuna, kojim upravlja ZB invest. Najveći segment imovine ovaj fond drži u hrvatskim državnim obveznicama, a u rizičnijem dijelu portfelja dominiraju dionice Gorenja, Starbucksa i Hitachija. Natprosječne prinose bilježe i fondovi PBZ Global (+3,1 posto) i HPB Global (2 posto).

Na drugoj strani je fond OTP uravnoteženi koji od početka godine trpi gubitak od 1,1 posto. Ovaj je fond, osim u državne obveznice, značajan dio kapitala plasirao u dionice domaćih kompanija poput Arenaturista, Valamar Riviere i Optime Telekoma. Među istaknutim gubitnicima su i fondovi You Invest Solid i PBZ International Multi Asset s minusom od jedan posto.

U manje rizičnom segmentu obvezničkih i novčanih fondova u čijim portfeljima dominiaraju financijski instrumenti s fiksnim prihodom, prinosi su ograničeni zbog nastavka razdoblja niskih kamatnih stopa. Zarade većine obvezničkih fondova kreću se u rasponu od nula do jedan posto, a nešto bolji rezultat (1,8 posto) postigao je PBZ bond fond, koji ulaže isključivo u hrvatske državne obveznice. Najslabije stoji mali fond Alta Emerging Bond te bilježi gubitak od 4,7 posto na obveznicama zemalja u razvoju.

Prinosi većine novčanih fondova, koji prikupljeni kapital plasiraju u kratkoročne instrumente tržišta novca (trezorske zapise, kratkoročne depozite i sl.), vrte se oko nule zbog izrazito niskih kamatnih stopa na kratkoročne plasmane. Nešto bolji rezultat ostvario je fond PBZ Dollar, profitirajući na rastu tečaja američke valute.