Na njemačkom tržištu nekretnina stanje je sve alarmantnije – troškovi rastu, projekti se prekidaju, tvrtke bankrotiraju. Prema podacima statističkog ureda objavljenim u petak, cijene stambenih nekretnina oštro su pale u drugom tromjesečju, odražavajući utjecaj visokih kamatnih stopa na potražnju. Koliko je nekretninska kriza u Njemačkoj doista teška?
Uoči planiranog 'samita o stanogradnji' njemačkog kancelara Olafa Scholza s predstavnicima stambene industrije i ministricom graditeljstva, raspoloženje u industriji stanogradnje i nekretnina na niskim je granama. Stručnjaci se slažu – gradi se jednostavno premalo novih stambenih jedinica i ljudima pristupačnog životnog prostora. Novogradnja je propala, a manjak stanova sve je izraženiji.
Nagli porast troškova gradnje, ali i kamatnih stopa značajno je usporio izgradnju novih zgrada. Sve više poduzetnika prekida s planiranim građevinskim projektima. Nekretninski gigant Vonovia tako je prije nekoliko dana obznanio da su deseci tisuća njihovih projekata na čekanju.
vezane vijesti
U srpnju je izdana dozvola za izgradnju 21.000 stanova u cijeloj industriji, što je pad od 31,5 posto u odnosu na prošlu godinu. U prvih sedam mjeseci ove godine ta brojka bila je manja za 27,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Smanjena građevinska aktivnost ima razorne posljedice na stambeno tržište. Cilj od 400.000 novih stanova godišnje već početkom 2023. vlada je morala proglasiti nedostižnim za ovu godinu. U prvih sedam mjeseci ove godine odobrena je gradnja samo 156.200 stanova, a slična je situacija i s obiteljskim kućama.
Dva su ključna razloga zbog kojih se zaustavlja toliko građevinskih projekata. S jedne strane je Europska središnja banka značajno podigla ključne kamatne stope od sredine 2022. Kao rezultat toga kamate na kredite za izgradnju iznose oko četiri do pet posto. Dodajmo na to povećane troškove izgradnje zbog cijene energije, skupljih materijala ili problema s isporukom i dobivamo situaciju u kojoj financiranje novih građevinskih projekata postaje sve teže.
Do pada cijena nekretnina je pak došlo zato što se već duže vrijeme uslijed visoke inflacije smanjuje kupovna moć Nijemaca. Cijena nekretnina pale su drugu godinu zaredom: stanovi i kuće u prosjeku su jeftiniji za 9,9 posto u odnosu na drugi kvartal 2022.
A posebno se to osjeti u Berlinu, Hamburgu, Münchenu, Kölnu, Frankfurtu na Majni, Stuttgartu i Düsseldorfu, gdje su obiteljske kuće pojeftinile za čak 12,6 posto. No cijene nekretnina u njemačkim metropolama i dalje su izrazito velike, osobito one u Frankfurtu i Münchenu.
Prema procjenama banke UBS, cijene nekretnina ponovno će porasti u većim gradovima čim se poprave uvjeti financiranja. Prema Institutu Eduard Pestek, manjak stanova na tržištu najveći je u posljednjih 20 godina, a u Njemačkoj ih nedostaje 700.000.
tvrdi sindikat
Stanogradnja treba 50 milijardi eura državne pomoći?
Stanogradnji u Njemačkoj prijeti propast, upozorio je sindikat IG Bauen-Agrar-Umwelt (IGBAU), istaknuvši da država mora priskočiti u pomoć i izdvojiti 50 milijardi eura da bi ublažila pritisak visokih kamatnih stopa i troškova.
'Programi gospodarskih poticaja u proteklom razdoblju bili su prilično uspješni. Sada je ponovo vrijeme da (država) priskoči u pomoć', rekao je predsjednik Robert Feiger za nedjeljno izdanje visokotiražnog dnevnog lista Bild.
Visoke kamatne stope i nagli rast troškova zaustavili su gradnju u proteklim mjesecima, upozorio je Feiger. 'Stanogradnji prijeti propast', naglasio je čelnik sindikata. 'Iz godine u godinu vlada ne ostvaruje cilj o gradnji 400.000 stanova godišnje. Brojke su u graditeljstvu sve slabije – unatoč tome što je stanovnika sve više.'
Stanogradnja i manjak stambenog prostora teme su konferencije koju je u ponedjeljak sazvao kancelar Olaf Scholz, a na dnevnom redu mogli bi biti državni poticaji. I Njemačka udruga gradova i općina (DStGB) planira na konferenciji zatražiti državnu potporu za sektor: '(Treba) ubrzati postupke planiranja i dozvola za gradnju stanova, ograničiti troškove gradnje i dodatno ojačati ulaganja', naveo je čelnik udruge Gerd Landsberg.
Potrebne su porezne olakšice, i za novogradnju i za obnovu postojećih objekata, istaknuo je Landsberg za Bild. (Hina)
U međuvremenu, visina prosječne mjesečne stanarine ne prestaje rasti. Tako je u prvoj polovici godine u većim gradovima porasla za 6,7 posto. U Berlinu je pak porasla za 16,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Najskuplji grad na tržištu najma je pak München, u kojem najam po kvadratnom metru iznosi 22,25 eura.
Kako bi se riješio problem, predlaže se da država olabavi dosad vrlo stroge zahtjeve za izgradnju. Tzv. standard za izolaciju kuća EH-40 mogao bi se tako privremeno obustaviti, a u planu je i novi program financiranja kredita za izgradnju obiteljskih kuća. Ipak, struka smatra da te mjere nisu dovoljne.
Industrija poziva na smanjenje poreza na promet nekretninama, manje birokracije i oslobađanje javnog zemljišta od koncesija kako bi ga se moglo iskoristiti za iznajmljivanje stanova.
