Time je pomogao eurozoni da prebrodi nekoliko kriza ali je ušao u sukob s Njemačkom koja budno pazi da ECB ne prekorači mandat i ne financira izravno države članice.

Skupina njemačkih akademika već dugo tvrdi da je središnja monetarna institucija eurozone iskoračila izvan okvira mandata, a njihova žalba našla se pred njemačkim ustavnim sudom.

U svibnju prošle godine ustavni suci zaključili su da ECB spornim programom ne financira izravno vlade, čime bi se kršila Povelja EU-a, ali su zatražili dokumente koji potvrđuju načelo razmjernosti mjera "efektima monetarne i fiskalne politike" zemalja članica.

Ako ECB ne dokaže da je poštovao načelo razmjernosti, njemačka središnja banka morat će prestati sudjelovati u spornom programu, upozorili su tada suci, odredivši mu rok od tri mjeseca da dostavi tražene dokumente. ECB je u međuvremenu dostavio tražene dokumente njemačkoj vladi i parlamentu koji su prihvatili njegove argumente.

"Žalbe su... neutemeljene jer su savezna vlada i Bundestag analizirali i procijenili bit odluka o monetarnoj politici koje je donio ECB... uključujući i procjenu razmjernosti", objavio je u danas ustavni sud.

Time je stavio točku na spor koji je uzvitlao puno prašine u EU budući da su podnositelji tužbe inzistirali na prioritetu njemačkih u odnosu na europske zakone. Iz ECB-a su poručivali da odgovaraju samo europskim institucijama, aludirajući na činjenicu da je njihov program već odobrio najviši europski sud.

U Njemačkoj se pak sprema nova tužba protiv ECB-a, ovaj puta zbog programa kupnje imovine u pandemijskoj krizi, ponovo uz tvrdnju da je banka prekršila zabranu financiranja vlada.

Profesor financija Markus Kerber mogao bi čekati na presudu dvije godine, napominje Reuters. ECB je najavio da bi u sklopu tog programa mogao kupovati obveznice minimalno do ožujka iduće godine.