Rast najvećeg europskog gospodarstva bit će slabiji u usporedbi s prvim tromjesečjem zbog slabijih industrijskih narudžbi iz inozemstva i fluktuacija u sektoru graditeljstva i splašnjavanja pozitivnog učinka neuobičajeno toplog vremena u zimskom razdoblju, tumače u Bundesbanku.

S rastom od 0,7 posto u prvom tromjesečju prema prethodna tri mjeseca Njemačka je bila pokretač neočekivano snažnog prvog tromjesečja za gospodarstvo eurozone u cjelini. Snažna ulaganja i solidna industrijska proizvodnja navodili su na zaključak da je gospodarstvo u uzletu.

‘Pozitivno ozračje koje se dalo iščitati iz anketa provedenih među kompanijama i kućanstvima sugerira da bi gospodarski rast nakon slabog drugog tromjesečja u idućih šest mjeseci trebao ponovo ojačati’, stoji u najnovijem mjesečnom biltenu Bundesbanka.

Tako bi unatoč posustajanju u drugom tromjesečju rast u cijeloj godini trebao iznositi 1,7 posto, u skladu s tempom iz prošle godine, podupirući stajalište Europske središnje banke (ECB) da njezine izvanredne poticajne mjere podupiru rast i potpiruju inflaciju.

Procjene godišnje stope rasta u skladu su s važećim projekcijama njemačke vlade.

Analizirajući najnovije poteze ECB-a, u Bundesbanku ocjenjuju da će mjere poduzete u prosincu, uključujući smanjenje kamatnih stopa i povećanje programa kupovina imovine, pridonijeti povećanju stope inflacije u rasponu od 0,1 do jedan posto godišnje u razdoblju od 2016. do 2018. godine.

Što se tiče ECB-ovih mjera iz ožujka - daljnjeg smanjenja kamatnih stopa i dodatnog povećanja programa kupovine imovine - pozitivni će efekt biti nešto skromniji, drže u Bundesbanku.