Njemačko gospodarstvo se odlično oporavlja od globalne financijske krize, konstatiraju tamošnji mediji, ali mu prijeti nedostatak stručne radne snage. Za rješavanje tog problema potrebno je privući kvalificirane imigrante, smatraju analitičari i dio političara, no takve ideje izazivaju nove svađe u vladajućoj koaliciji kršćanskih demokrata i liberala
Iako je kancelarka Angela Merkel već nekoliko puta najavila kraj polarizirajućih rasprava unutar vladajuće koalicije, ovih dana su se na suprotstavljenim stranama našli ministar gospodarstva i liberal Rainer Brüderle te konzervativni bavarski premijer Horst Seehofer. Brüderle je u jednom intervjuu izjavio da razmišlja o uvođenju novčane premije koja bi u Njemačku privukla visokokvalificiranu radnu snagu, što se nikako nije svidjelo Seehoferu.
Ovaj poznati konzervativni političar istaknuo je da u Njemačkoj i dalje ima tri milijuna nezaposlenih (što je, u usporedbi s drugim ekonomskim silama, odlična statistika), te da prvo treba iskoristiti domaći potencijal i poslove ponuditi Nijemcima. Seehoferu se ubrzo pridružio i Frank-Jürgen Weise, šef Savezne agencije za rad, izjavivši za Financial Times da 'ne možemo ostaviti domaće ljude bez posla jer nismo bili u stanju iskoristiti njihove talente'.
Iako sve to zvuči vrlo lijepo i patriotski, analitičari upozoravaju da je u pravu ministar Brüderle, s obzirom da će Njemačkoj u roku od četiri godine nedostajati oko 250 tisuća kvalificiranih inženjera tehnologa i ostalih visokokvalificiranih stručnjaka iz prirodnih znanosti. Udruženje inženjera Njemačke upozorava da već sada na tržištu rada nedostaje 36 tisuća diplomiranih inženjera, koje bi nekako trebalo uvesti.
Nadalje, demografski trendovi ne idu na ruku prijedlozima konzervativaca, koji se žele osloniti isključivo na arijevsku radnu snagu, jer studije pokazuju da će se broj radno sposobnih u Njemačkoj do 2035. smanjiti za 17 posto. Sve to može samo negativno utjecati na gospodarski rast te se smatra da je već ove godine, a i svake nakon nje potrebno dvjesto tisuća emigranata kako bi Njemačka zadržala isti broj stanovnika.
Mediji navode primjere Kanade i Australije, koje uspješno provode emigracijsku politiku i privlače odličnu i obrazovanu radnu snagu, a toga su svjesne i njemačke firme, koje su preuzele isti sustav bodovanja kao ove dvije države. Sve to politički i dalje nije oportuno, pa po trenutnim propisima emigranti trebaju dokazati da godišnje zarađuju minimalno 66 tisuća eura, što je naravno kvaka 22, jer da toliko zarađuju, sigurno ne bi emigrirali u Njemačku.
Bez obzira na to, kancelarka Merkel je odlučila prekinuti raspravu na tu temu, s obzirom na niz svađa koje od početka mandata prije desetak mjeseci uzdrmavaju koaliciju demokršćana i liberala, lakonski izjavivši da 'neće biti promjene emigracijskih propisa'.
