Nova pravila u radnim odnosima

Izmjene Zakona o radu donose niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa. Između ostaloga, jasnije se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno te povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu. Rad od kuće bit će moguć samo ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljeda. Postojat će i mogućnost stalnog i povremenog rada. Ako radnik od kuće radi duže od sedam dana, poslodavac mu je dužan odrediti i nadoknaditi režijske troškove.

Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što dosad nije bio slučaj. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Uvodi se neplaćeni dopust na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji. Za tu svrhu radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje.

Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika, pri čemu ovaj dio zakona, zbog potrebnog roka za prilagodbu, stupa na snagu početkom 2024.

Posebne mjere protiv rada na crno

Paralelno s izmijenjenim Zakonom o radu, na snagu stupa novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacija u kojoj radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Najvažnija novost koju uvodi zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike.

Kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi njegovo točno trajanje, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Zakonom se predviđa javna objava dviju listi poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na 'listi srama' našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Na 'bijeloj listi' nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi.

Trgovine se zatvaraju nedjeljom

Zakon o trgovini upućen je u prosincu na drugo saborsko čitanje pa ograničenje rada trgovina nedjeljom neće stupiti na samom početku godine. No izvjesno je da će zakonsko rješenje zaživjeti u prvom tromjesečju 2023. Po novome, većina trgovina nedjeljom bi trebala biti zatvorena, a zbog sezonskih razloga dopušteno je 16 radnih nedjelja po izboru poslodavca.

Druga izmjena odnosi se na administrativno rasterećenje kojim se ukida obveza ishođenja rješenja za ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine i u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine.

Što se tiče reguliranja radnog vremena u trgovini, izmjenama se ograničava rad nedjeljom i praznicima na način da se tjedno radno vrijeme ograničava na maksimalni fond od 90 sati, a trgovac ih može rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote.

Ograničenje rada ne odnosi se na prodavaonice u sastavu određenih poslovnih cjelina. Tako će nedjeljom moći raditi prodavaonice u sklopu prometnih cjelina (kolodvori, luke, zrakoplovi, trajekti), benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te zaštićenih područja prirode.

Ograničenje ne zahvaća ni trgovce na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, onu putem automata i prodaju na daljinu.

Porez na ekstraprofit za uspješne poduzetnike

Za velike poduzetnike u novoj godini dolazi jednokratni porez na ekstraprofit ili, kako je to zakonom definirano, dodatni porez na dobit. U konačnom zakonskom rješenju uvažene su neke primjedbe poslodavaca, ali nije došlo do značajnijih promjena koncepcije oporezivanja.

Obveznici novog nameta su tvrtke koje su u 2022. godini imale prihod veći od 300 milijuna kuna s dobiti većom od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Razlika u dobiti oporezivat će se po stopi od 33 posto.

Vlada je u zadnji čas unijela dodatne olakšice i izuzeća pa će dio poduzetnika izbjeći porezne škare ili će im porezna obveza biti znatno manja. Prema simulacijama Ministarstva financija, teret poreza snosit će uglavnom prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te dio građevinarstva.

Porezne olakšice za uzdržavane članove i proizvođače električne energije

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka 2023. povećava se iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom s 15.000 na 24.000 kuna. Predloženim izmjenama potiče se mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada.

U zakon je uvedena i odredba po kojoj proizvođači električne energije koji kao korisnici postrojenja za samoopskrbu ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka nisu obveznici poreza na dohodak. To znači da se građanima koji sami proizvode električnu energiju putem kućnih solarnih elektrana neće oporezovati prihod ostvaren prodajom viška električne energije u visini do 10.000 kuna (1320 eura) godišnje.

Ulazak u Schengen

Početkom 2023. stupa na snagu odluka Vijeća unutarnjih poslova EU-a o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. Time će Hrvatska preuzeti obavezu čuvanja europske vanjske granice u ime ostalih država šengenskog područja.

Ulazak u šengensko područje kao najvidljiviju posljedicu imat će ukidanje granične kontrole na unutarnjim granicama šengenskog područja i slobodno prelaženje preko tih granica na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

Konkretno, to znači da se ukidaju granične kontrole na kopnenim granicama Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom te na morskoj granici s Italijom. Ukinut će se ukupno 73 granična prijelaza i više neće biti rampi, ali neka ograničenja ostaju.

Kontrole na unutarnjim zračnim granicama ukinut će se 26. ožujka 2023. s obzirom na to da se ta promjena mora podudarati s datumima ljetnog/zimskog rasporeda IATA-e. Kada je riječ o vanjskim granicama, granična policija i sada provodi kontrole prema šengenskom zakoniku, no na razini Unije pregovora se o uvođenju novog sustava Entry/Exit za građane trećih zemalja koji ne trebaju vizu, a to su nama sve susjedne države koje nisu članice EU-a.

Od 1. siječnja Hrvatska će početi i s izdavanjem šengenskih viza te će se moći služiti Šengenskim informacijskim sustavom (SIS) u cijelosti.

Reforma zdravstva

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, od početka 2023. bit će u primjeni mjere nove zdravstvene reforme koju je osmislio tim ministra Vilija Beroša. Između ostaloga, reforma predviđa uvođenje redovnih sistematskih predmeta za sve građane, reorganizaciju bolničkog sustava i reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava.

Drugi važan dio reforme je organizacijska struktura zdravstvenog sustava - u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija. Sanitetski prijevoz izmješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu. Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe 'brisanjem' županijskih granica, uvode mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante.

Novost je i osiguravanje zdravstvene zaštite za studente izvan mjesta prebivališta/boravišta u posebnim ordinacijama. Uređuje se i rad turističkih ambulanti. Reorganizacija bolničkog sustava uključuje novu kategorizaciju bolnica, ali i prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu. Izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija.

Tercijarna razina zdravstvenih ustanova, koja uključuje KBC-ove, KB-ove i klinike, kao i do sada, ostaje u nadležnosti države. Dodatno se regulira obavljanje dopunskog rada tako da se uvjetuje učinkovito upravljanje listama čekanja u javnom zdravstvu, rekao je ministar zdravstva.

Novine u provođenju ovrha

Tijekom 2022. još jednom je mijenjan Ovršni zakon, a novine stupaju na snagu početkom 2023. Po novome, sve ovrhe provodit će se u Fini, a poslodavci i HZMO oslobađaju se obveze provođenja ovrha.

Izmjenama i dopunama uvodi se i obaveza suda da, po službenoj dužnosti, pazi da se ovrha ne provede na temelju nepoštenih (ništetnih) odredbi potrošačkih ugovora.

Kako bi se osigurala zaštita prava vjerovnika u situacijama kad se plaća ili drugo stalno novčano primanje isplaćuje u gotovini, predviđen je mehanizam otvaranja posebnog namjenskog računa za provedbu ovrhe.

Dodatno, zakonodavac je zaštitio vjerovnike tražbina s osnove zakonskog uzdržavanja za dijete, a što sukladno odredbama Obiteljskog zakona ima prednost pred ostalim tražbinama pri namirenju na način da je iznimno omogućeno predlaganje i određivanje ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima i ubuduće kako bi ova tražbina mogla biti namirena u situacijama kada se ovrha na plaći već provodi.

Novi model obiteljskih mirovina

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju uveden je novi model obiteljskih mirovina. Uz zadržavanje vlastite, hrvatski umirovljenici moći će naslijediti 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika, a novi model počet će se primjenjivati od početka iduće godine.

Spomenutom novinom bit će obuhvaćeno više od 155.000 korisnika s prosječnim povećanjem ukupnog prihoda od 510 kuna mjesečno.

Povećava se i polazni faktor za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon navršene propisane starosne dobi, tzv. bonifikacija sa sadašnjih 0,34 posto na 0,45 posto, kao i polazni faktor za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja s 0,15 posto na 0,25 posto.

Time se potiče duži ostanak u svijetu rada te otvara mogućnost za veću mirovinu jer se, primjerice, za najviše pet godina kasnijeg umirovljenja mirovina može povećati za 27 posto dok se prema važećoj bonifikaciji može povećati za 20,4 posto. Također, od 1. siječnja najniže mirovine dodatno rastu za ukupno tri posto.

Više rodiljne naknade i roditeljske potpore

Izmjenama Zakona o rodiljnim naknadama, od 1. siječnja povećava se naknada za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete sa sadašnjih 2328 kuna na 4175 kuna.

U istom iznosu povećava se novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine.

Izmijenjen je i Zakon o socijalnoj skrbi, slijedom čega roditelj njegovatelj ili njegovatelj imaju pravo na veći iznos naknade ako dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom zbog zdravstvenog stanja nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici. Povećava se i naknada roditelju koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

Povratna naknada za bočice i tetrapak

U 2023. očekuju nas i nova pravila u korištenju ambalaže. Novim pravilnikom o ambalaži uvodi se povratna naknada za ambalažu manjeg volumena i tetrapak, a vrlo lagane plastične vrećice će se plaćati.

Pravilnik propisuje proširenje postojećeg sustava povratne naknade za pića s ambalažom volumena manjeg od 0,20 litara, s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom te s plastičnom ambalažom koja nije od PET-a, primjerice HDPE (polietilen visoke gustoće, kruta plastika).

Vrlo lagane plastične vrećice, tanje od 15 mikrona, koje se koriste za voće i povrće i drugu rasutu hranu, a trenutno se ne naplaćuju, ubuduće će se naplaćivati potrošačima.