Svjetska banka bila je jedan od prvih partnera koji je pružio financijsku i stručnu podršku tada još mladoj državi Hrvatskoj, za brojne investicije i programe koji su pokrenuli obnovu infrastrukture i razvoj tržišta, kazao je na konferenciji u povodu obilježavanja te godišnjice izaslanik predsjednika Vlade, ministar financija Marko Primorac.

Kroz tri desetljeća Svjetska banka je sudjelovala ne samo u financiranju, već i u poticanju i jačanju kapaciteta RH, rekao je Primorac te dodao kako i u budućnosti tu instituciju vidi kao važnog strateškog partnera Hrvatske.

Naveo je kako je do danas Svjetska banka podržala više od 100 različitih projekata u područjima poput cestovnog prometa, obrazovanja, školstva, znanosti, istraživanja i razvoja, javne uprave, javnih poduzeća itd. Istaknuo je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) u kojem je angažman stručnjaka Svjetske banke bio važan, kao i Nacionalnu razvojna strategija i brojne druge projekte.

Primorac je izrazio zadovoljstvo što su danas imali priliku zahvaliti svim suradnicima koji su radili na tim projektima, kao i bivšim ministrima financija koji su bili prisutni na konferenciji - Zdravko Marić, Martina Dalić, Slavko Linić i Mato Crkvenac.

Svi su oni, kako je rekao Primorac, u pojedinim etapama razvoja Hrvatske dali svoj značajan doprinos i obol tim transformacijskim i razvojnim procesima.

Primorac je kazao i kako je Hrvatska po brzini povlačenja sredstava iz NPOO-a treća među EU članicama. "Uz predfinanciranje od 800 milijuna, uspješno smo povukli prve dvije tranše od 700 milijuna eura, a ovih će se tjedana predati i zahtjev za trećom tranšom. Radi se o ukupno preko 50 posto iskorištenja alokacije koja za Hrvatsku premašuje 5,5 milijardi eura", kazao je.

Spomenuo je i rad na uključivanju "Repower EU" komponente u NPOO, a riječ je o 270 milijuna eura bespovratnih zajmova i 3,6 milijardi eura koji će se usmjeriti prije svega na energetsku tranziciju, na diverzifikaciju dobavnih pravaca, na povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i ostale projekta vezane uz energetsku tranziciju.

Što se tiče projekata na kojima je Svjetska banka trenutno angažirana, naveo je područje pravosuđa, zemljišnih knjiga, projekt koji se trenutno provodi u mirovinskom sustavu te reformu sustava plaća. Upravo stručnjaci Svjetske banke, kako je kazao, pomažu mapirati sva radna mjesta i različite koristi koje ostvaruju pojedini zaposlenici u smislu dodataka na plaću te svođenju tog sustava u granice koje će biti razumljivije, transparentnije i jednostavnije.

Regionalna direktorica Svjetske banke za države članice EU Gallina Vincelette odala je priznanje Hrvatskoj za nevjerojatna postignuća koja je ostvarila. "U proteklih 30 godina imali smo čast podupirati uspješan razvoj Hrvatske, od poslijeratne obnove i prelaska na tržišno gospodarstvo do članstva u Europskoj uniji i dalje", rekla je.

Navela je i kako se uspješnost partnerstva može pripisati zajedničkoj viziji, uzajamnom povjerenju i učinkovitoj suradnji RH i Svjetske banke.

Poručila je kako Hrvatskoj i dalje žele biti partner i podržati je u suočavanju s novim izazovima na putu prema uključivom, zelenom i još otpornijem društvu.

Direktor zagrebačke tvrtke Geolux Tomislav Grubeša na konferenciji je izjavio da su u samom početku, dok su još bili mali startup koji je doslovno izašao iz garaže, dobili nekoliko poticaja kroz projekte istraživanja i razvoja financiranih od strane Svjetske banke i jedan veliki dio proizvoda koje proizvode u Hrvatskoj i prodaju diljem svijeta rezultat su i tih poticaja. Pitanje je bismo li iz vlastitih sredstava mogli napraviti takav uspjeh, istaknuo je.

Geolux proizvodi meteorološke, hidrološke, radarske uređaje koji se koriste za nadzor vodotoka, mjerenje vodostaja, zaštitu od poplava, alarmiranje, izvoze u više od 60 zemalja svijeta, svi proizvodi su rezultat vlastitog razvoja i većina ih se proizvodi u Hrvatskoj.