Hrvatska poljoprivreda će se do 2030. udvostručiti, odnosno rast će za 14 milijardi kuna te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna. Vizija je to tima stručnjaka koje je okupila konzultantska kuća Smarter, a koju su iznijeli na predstavljanju dokumenta Prikaz stanja u hrvatskoj poljoprivredi prvog dana listopada
Analiza pokazuje porazne trendove u gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. godine smanjila se s 22,5 na 16 milijardi kuna, a u razdoblju od ulaska u EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5 milijardi kuna i stagnira.
Hrvatska u većini sektora nije samodostatna te ima značajan prostor za rast na vlastitom tržištu. Stupanj samodostatnosti je oko 70 posto, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten.
vezane vijesti
'Iznesene procjene pokazuju trend rasta prinosa i proizvodnje ratarskih kultura, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Tako su kulture poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva, koje bi mogle generirati nova radna mjesta, u opadanju', objasnio je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Ivo Grgić, jedan od stručnjaka koji je radio na ovom dokumentu.
Tim stručnjaka okupljenih oko tvrtke Smarter ocjenjuje da su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje u nesuglasju s prirodnim potencijalima Hrvatske i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda.
Smatraju da hrvatska poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede, od koje se može živjeti i od koje svi dionici imaju višestruku korist.
U tu svrhu izradili su Viziju razvoja poljoprivrede RH s ciljem podizanja proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za 14 milijardi kuna do 2013. godine i postizanja samodostatnosti u proizvodnji glavnih poljoprivrednih kultura.
'Podizanjem stupnja samodostatnosti, hrvatska poljoprivreda će do 2025. rasti za osam milijardi kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih šest milijardi kuna', istaknuo je Denis Matijević, čelni čovjek Smartera, dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi.
To je moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika (politika, gospodarstvo, struka, znanost), regionalizaciju, integratore proizvodnje, vertikalnu i horizontalnu integraciju, intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanje i razvoj.
'Raspoložive resurse potrebno je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i na taj način stvoriti novu vrijednost. Smarter ima poslovni model za postizanje tog cilja hrvatske poljoprivrede, temeljen na dva stupa – postizanju stupnja samodostatnosti te podizanju konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda', zaključuje Matijević.
