Trojica kandidata će javno predstaviti svoje programe rada na idućoj sjednici Skupštine HGK, na kojoj će se birati predsjednik HGK-a za mandatno razdoblje 2018. – 2022.

Skupština HGK održat će se 25. siječnja.

Podsjećamo, Burilović je na čelnom mjestu HGK naslijedio Nadana Vidoševića, smijenjenog zbog afere Remorker. Nakon preuzimanja uspješno se odupro inicijativama za ukidanje obveznog članstva, u kojima je prednjačio tadašnji ministar poduzetništva u vladi Zorana Milanovića, Gordan Maras.

Glavno obećanje pomoću kojega se suprotstavio napadima neistomišljenika bilo je to da će uvođenjem novih usluga Komora povećati prihode iz vlastitih aktivnosti i tako postupno srezati članarine te omogućiti prelazak na dobrovoljno članstvo.

U početku mandata Burilovićeva ekipa pokušala je ojačati prihode uvođenjem raznih savjetničkih usluga za poduzetnike, poput servisa međunarodnih javnih natječaja ili pružanja informacija potrebnih budućim izvoznicima za izlazak na inozemna tržišta.

Kako smo pisali, novim uslugama u 2015. planirano je povećanje vlastitih prihoda za čak 75 posto (sa 8,3 na 14,5 milijuna kuna).

Međutim Komora se baš i nije snašla u komercijalnim vodama pa su ambiciozni planovi brzo pali u vodu. Pokazalo se da novi servisi poduzetnicima nisu dovoljno atraktivni da bi za njih izdvojili novac i tako je, umjesto velikog rasta komercijalnih prihoda, u 2015. zabilježen njihov pad od 10 posto.

S vremenom je Komora odustala od noviteta, a kao izvor prihoda ostale su joj tradicionalne usluge pripreme sajmova i stručnih seminara.