Govoreći o izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju, trenutno u saborskoj proceduri pred drugo čitanje, ministrica Divjak upozorila je da su u pripremi zakona bili ogromni pritisci iz različitih interesnih skupina koje su zamišljale drukčije korištenje novca europskih fondova. 'Naravno, ne za opremanje i podizanje kapaciteta srednjih škola. To je nešto što nisam očekivala, ali ne povlačim se lako pod pritiscima', izjavila je ministrica za Jutarnji list.

Pojasnila je da prema zakonskom prijedlogu centri kompetentnosti trebaju biti ravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj i biti smješteni u strukovne škole.

'Onda se pojavila ideja da se osnuju posebne ustanove za centre kompetentnosti, pa bismo po toj varijanti u prvome valu trebali dobiti 21 novog direktora, pa svaki od njih svoju tajnicu, valjda i spremačicu. To su bili gospodarski lobiji. Druga varijanta pritiska je bila da se taj novac dodijeli direktno gospodarskim subjektima. Nisam htjela na to pristati. Govorimo o milijardu kuna koje ne možemo trošiti nikako drukčije nego za strukovne škole. Pritisci su za mene bili neočekivani i dosta jaki. Treba znati da u strukovne škole nije bilo ulaganja desetljećima, a ovo su prvi ozbiljni novci dosad u sustavu', kazala je ministrica Divjak.

S obzirom da je riječ o prilično ozbiljnoj optužbi, zastupnik Bojan Glavašević (SDP) zatražio je od ministrice da imenuje osobu koja je na nju vršila pritisak i da objasni na koji je način pritisak vršen: jesu li to bile prijetnje, nagovor, nuđenje neke konkretne koristi zauzvrat?

U iščekivanju ministričinog odgovora, podsjetimo da je u pripremi zakona sudjelovala Hrvatska gospodarska komora, s prijedlogom da osnivači centara kompetentnosti budu i strukovne komore. U nedavnoj emisiji 'Otvoreno', Božo Pavičin, samostalni savjetnik u Uredu predsjednika HGK, ustvrdio je da je jako malo prijedloga Komore uvršteno u prijedlog zakona i da 'postoji mogućnost da se to promijeni do drugog čitanja'. 

'Moramo se odrediti kao država hoćemo li ići prema modelu gdje djecu šaljemo malo više u poduzeća ili obrte, ili ćemo ih zadržavati u školama. Ovaj zakon ništa nije napravio, zapravo vratio je djecu u škole preko centara kompetencije', kazao je Pavičin, dodajući da se ide prema modelu temeljenom na školskom, school-based, a ne dualnom obrazovanju. 

Na molbu tportala da komentiraju izjavu ministrice Divjak o pritiscima gospodarskih lobija, iz HGK odgovaraju da ne mogu sa sigurnošću govoriti o čemu i o kome je govorila ministrica.

'Međutim ono za što se HGK zalaže i za što će se i dalje zalagati je da se sustav obrazovanja, a pogotovo strukovnog obrazovanja, uskladi s potrebama gospodarstva. Trenutno tvrtke u Hrvatskoj uvoze 30.000 stranih radnika godišnje, što nam je sasvim jasan pokazatelj u kojoj mjeri je obrazovanje usklađeno s potrebama gospodarstva.  Što se tiče dodjele europskog novca, moramo napomenuti da se izmjenama Zakona o strukovnom definira samo što je centar kompetencija, dok se dodjela europskog novca definira kriterijima i natječajima za financiranje', poručuju iz Komore.

'HGK je zaista sudjelovao u Izradi prijedloga izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju, u sklopu čega je i predloženo više od 20 članaka Zakona, od kojih nažalost ništa bitno nije usvojeno. Između ostalog, HGK je predlagala da osnivači centara kompetencija osim strukovnih škola mogu biti i druge ustanove i/ili pravne osobe, koje su osnivači takvih centara u Austriji ili Njemačkoj, jer smatramo da su sustavi strukovnog obrazovanja u spomenutim zemljama učinkoviti, efikasni, najmanje opterećuju državni proračun te su u potpunosti usklađeni s potrebama gospodarstva', stoji u odgovoru kojeg je pripremio Božo Pavičin.

Isto to misle i pojedini saborski zastupnici. U izvješću Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, koje je prihvatilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju, stoji da pojedini članovi Odbora misle da taj dokument u cijelosti ne rješava problematiku strukovnog obrazovanja te ga je potrebno sustavno urediti.

'Također, zauzeto je stajalište, da s ciljem modernizacije strukovnog obrazovanja, centri kompetentnosti ne bi trebale biti samo strukovne škole već i tvrtke relevantne u gospodarskom sektoru za koje se učenik osposobljava. U tom kontekstu, a budući da centri predstavljaju mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, istaknuta je problematika smještaja učeničkog i nastavnog kadra. S tim u svezi, naglašeno je da bi županije kao osnivači uz centre kompetentnosti trebale imati i smještajne kapacitete, primjerice poput đačkih domova.

Također, kada se govori o vremenskom roku na koji se imenuje centar, a uvažavajući složenost poslova koje isti obavlja u okviru svoje nadležnosti, istaknuto je da je vremenski rok predviđen odredbama zakonskog prijedloga u trajanju od 5 godina prekratak te da bi ga trebalo produžiti', stoji u izvješću Odbora za obrazovanje.