Nakon desetljeća zapuštenosti strukovnih škola i obrazovanja Ministarstvo znanosti konačno je pokrenulo kotač reforme i u tom sektoru. Kao prvi korak, predložena je izmjena zakonskog okvira koja već od iduće školske godine predviđa značajne pomake u kvaliteti strukovnog obrazovanja. No uoči drugog čitanja u Saboru Hrvatska gospodarska komora izrazila je nezadovoljstvo jer nije uvažen njezin prijedlog da među osnivačima centara kompetentnosti u kojima će se provoditi strukovno obrazovanje budu i strukovne komore, odnosno privatni poduzetnici. 

Ministarstvo predviđa da će same škole - iz svake županije i Grada Zagreba po jedna, o čemu će odlučivati lokalne vlasti -  prerasti u centre kompetentnosti, a poslodavci će biti aktivno uključeni u njihov rad kao mentori. Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, smatra međutim da nema boljeg centra kompetentnosti od samog gospodarstva.

'Ti mladi ljudi trebaju doći u proizvodnju, vidjeti što je to, zaljubiti se u rad. U Hrvatskoj nedostaje zavarivača, tesara, bravara, skelara... došlo je do nivoa, kao što pjesma kaže, 'Kako ću joj reći da varim'; svi bi htjeli biti političari, pravnici, ekonomisti, direktori itd. Moramo to drastično popraviti, ne potrošiti novac za nove zgrade, strojeve. Gospodarstvo sve to ima, idemo se povezati, reći mladima: zdravo je raditi, bit ćete zdravi, ponosni, veseli. Tako je i u zapadnim zemljama', rekao je Debeljak gostujući nedavno u emisiji 'Otvoreno' HTV-a. 

U HGK-u smatraju da zakonski prijedlog nije u skladu s programom Vlade koji najavljuje uvođenje dualnog obrazovanja, što podrazumijeva nastavu u učionici i u stvarnom radnom okruženju. U zemljama koje su odavno uskladile strukovno obrazovanje s tržištem rada i diče se niskim stopama nezaposlenosti mladih, poput Njemačke, Austrije i Švicarske, učenici daleko više vremena provode u radionicama. 

'Ovim izmjenama omogućit će se zadržavanje postojećeg stanja te će se jedan oblik dualnog obrazovanja zadržati samo u programima za vezane obrte dok za ostale programe neće postojati', naveo je HGK u javnom savjetovanju. 

Za reformu strukovnog obrazovanja zadužen je Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, donedavno ravnatelj iznimno uspješne strukovne škole 'Matija Antun Reljković' u Slavonskom Brodu, koja se osuvremenila sa 6,5 milijuna eura samostalno povučenih iz fondova EU-a, osiguravajući budućim cvjećarima, poljoprivrednim tehničarima, šumarima i veterinarima kvalitetno školovanje u primjerenim uvjetima.  

Prskalo objašnjava da se na nacionalnoj razini prvo moraju promijeniti zastarjeli nastavni planovi i oprema, potom se moraju educirati nastavnici i ravnatelji kao ključan faktor u provedbi reforme te uspostaviti centre kompetentnosti kako bi učenici postali ponosni, sposobni i vrijedni sudionici tržišta rada, osiguravajući ujedno stabilnost mirovinskog sustava. U posljednja četiri mjeseca obišao je 80-ak strukovnih škola u Hrvatskoj, a posjetio je i centre kompetentnosti u Njemačkoj.  

'Mislim da u ovom trenutku za takve centre u Hrvatskoj još nismo spremni, ali moguće je da ćemo biti vrlo skoro, već za nekoliko godina. Za početak, cilj nam je učiniti strukovno obrazovanje privlačnim, urediti i opremiti te škole, educirati nastavnike. Tom zanimanju treba vratiti čast, a to se daje i dobrim uvjetima rada, opremom i velikom pažnjom. Više od 70 posto učenika iz takvih škola zarađuje hrvatski BDP, moramo ih osnažiti i tako svima nama osigurati budućnost', rekao je Prskalo za tportal.

'Poslodavci moraju biti spremni platiti učenike na radu'

Upitan kada će se ostvariti uvjeti da učenici strukovnih škola za svoj rad u okviru nastave budu plaćeni, kako je to u Njemačkoj, u kojoj se škola ne može ni upisati bez unaprijed osiguranog poslodavca da se ne bi remetilo tržište rada, Prskalo odgovara da je radna snaga uistinu ključan segment svake tvrtke i poziva poslodavce da aktivno surađuju sa školama i uključe se u zajednički rad na svim zakonskim okvirima.

'Ako gospodarstvenik ima učenika na radu u modelu dualnog obrazovanja, mora preuzeti obvezu da ga plati i prijavi. To je cijeli jedan sustav koji povlači za sobom ozbiljnije promjene i poslodavci na to moraju biti spremni. Postojeći nacrt zakona otvara mogućnost za dualno obrazovanje, imenovana je i radna skupina za razvoj modela i pripremu uvođenja dualnog obrazovanja u hrvatski sustav. Prijedlog modela mogao bi biti gotov već u siječnju, a zaživjeti u eksperimentalnoj provedbi mogao bi već iduće školske godine', najavljuje Prskalo. 

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, kaže da je u njemačkom dualnom sustavu strukovnog obrazovanja ugovor o naukovanju za naučnika ujedno ugovor o radu.

'To dijete zasniva radni odnos, no mi kao društvo za to nismo spremni. Želimo da to dijete, ukoliko je potrebno, prve godine bude isključivo u školi i nauči o zaštiti na radu, poznavanje materijala i opće predmete, a da u drugoj godini eventualno zasnuje radni odnos s nekim tko će ga trebati i tko će ga učiti da preuzme poslove kod njega', naglašava Ranogajec, dodajući da praksa mora biti minimalno dva tjedna u komadu kako bi učenici vidjeli što će u stvarnom životu raditi u smislu konačnog proizvoda. 

Prema njegovu sudu, Hrvatska dakle trenutno nije spremna na centre kompetentnosti po viziji gospodarstvenika, no ni prijedlog Ministarstva o uspostavi 21 centra kompetentnosti u Hrvatskoj ne ocjenjuje dobrim.

'Po mom mišljenju, bit će ih previše. Natječaj je najavljen za treći mjesec, vidjet ćemo kako će to proći, ali vrijeme nam izmiče. Ti centri moraju imati najsuvremeniju opremu, a iskreno se nadam da se u odlučivanju koje će to škole biti nećemo 'duplati'. U Bavarskoj svaki centar pokriva nekoliko zanimanja i pritom se ne preklapaju. Osim toga, centri moraju biti u stanju primiti naučnike iz cijele Hrvatske, koji će tamo stizati u određenim modulima na doškolovanje', kaže Ranogajec, u nadi da će se izabrati škole s dovoljno okolnog zemljišta za širenje kapaciteta. 

Pojašnjava da će, primjerice, biti potrebno izgraditi radionicu s 12 naučničkih mjesta za autoelektričare, što znači da će morati biti mjesta za 12 automobila. 

'Imate poslodavca koji u dijelu svog poslovanja možda nikad neće imati kvar na nekom dijelu automobila i to dijete neće imati priliku to raditi. Iz tog razloga postoji modul koji obrađuje to područje i dijete će onda u centru kompetentnosti imati priliku raditi to na najsuvremenijoj opremi', tumači Ranogajec.