Na hrvatskim benzinskim crpkama prvi put nakon deset godina i drugi put u povijesti dizel je skuplji od benzina. Ovaj put, upozorava naftni stručnjak, dizel bi i mogao ostati skuplji od benzina jer se globalno naftno tržište dramatično mijenja - rafinerije se okreću preradi lakših goriva, najveći potrošači poput brodara okreću se dizelu, a jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, Iran, nalazi se pod sankcijama
'Dizel je jako poskupio u cijelom svijetu jer su se rafinerije modernizirale i preorijentirale na takozvane bijele proizvode, na kojima pokušavaju stvoriti višak vrijednosti. To znači da je na tržištu više benzina i manje dizela, a manje dizela uz isti broj potrošača mora značiti njegovo poskupljenje', objašnjava nam Davor Štern, dugogodišnji direktor u Ini te naftni konzultant, napominjući:
'Dizelski motori troše manje goriva od benzinaca, tako da ova mala razlika u cijeni goriva ne smanjuje njihovu ekonomičnost.'
Pitamo ga hoće li benzin ostati jeftiniji od dizela i u budućnosti i što će to značiti za gospodarstvo, s obzirom na to da su gotovo sva gospodarska vozila, ali i javni prijevoz pogonjeni dizelom.
'Udar na cijene je moguć, i to u cijelom svijetu, a proces poskupljenja će diktirati pomorski promet. Zašto? Zato što velike brodarske kompanije, koje sada koriste teško gorivo s puno sumpora, prelaze na lakše vrste goriva poput dizela. Kada brodari masovno krenu koristiti dizel, može se očekivati nova poskupljenja', kaže nam Štern.
Dodaje i kako se efekti prelijevanja cijena još uvijek ne osjećaju zato što je zasad tržište dobro opskrbljeno gorivom, zalihe su globalno gledano dobro popunjene, ali neće vječno ostati tako:
'Osjetit ćemo efekte američkih sankcija na Iran i na osam zemalja koje za sada privremeno uvoze iz Irana. Ta zemlja snabdijeva velik dio cijelog globalnog tržišta naftom, pa ako se sankcije nastave, može se očekivati novo poskupljenje svih vrsta goriva.'
Dok je u većini zemalja Europske unije benzin još uvijek malo jeftiniji od dizela, u SAD-u je dizel skuplji od benzina od rujna 2004. godine, tj. već 14 godina. To u SAD-u nije problem jer je 90 posto njihova voznog parka pogonjeno benzinom, no problemi bi mogli nastati u Europi koja još uvijek, unatoč restrikcijama u prodaji dizelaša, ovisi i ovisit će o dizelu.
Najveći faktor poskupljenja dizela u svijetu, navode stručni portali, jesu Indija i Kina, u kojima potražnja iz sektora gospodarstva, ali i kućanstava rezultira sa sve više potrošača, dok se globalno dizel u rafinerijama proizvodi sve manje.
država ubire najviše
Kako se formira cijena goriva
U litri goriva koje točite u svoj auto udio imaju nabavna cijena, marža, trošarina i PDV. Pritom, primjerice u slučaju benzina, oko 60 posto cijene odlazi državi kroz PDV i trošarine, dok se s preostalih 40 posto pokriva nabavna cijena i zarada tvrtke koja prodaje gorivo. Kada se cijena goriva poveća za 20 lipa, tih 20 lipa se u istom omjeru distribuira državi i trgovcu.