Gorivo je u utorak diljem zemlje poskupjelo za oko 20 lipa po litri ili deset kuna za pun spremnik od 50 litara. Benzin je sada na svim crpkama blizu razine od 11 kuna za litru, a dizel se još 'ne da' i drži se ispod razine od 10 kuna po litri. Niz prosvjednih akcija kojima su vozači ukazivali na problem skupog goriva također nije dao nikakav rezultat te Hrvati i dalje plaćaju gorivo po cijenama koje plaćaju daleko bogatiji Švicarci, Talijani i Britanci
Istražili smo što se događa na svjetskim burzama, koliki je njihov utjecaj na cijenu goriva u Hrvatskoj i treba li se nadati jeftinijem gorivu.
'Nafta je burzovna roba, tako da tu nema nikakve misterije zašto je ovaj tjedan poskupjela', kaže nam jedan od sugovornika, upitan kako objašnjava aktualni skok cijene. Potvrđuje nam to i Tin Bašić, vlasnik portala cijenegoriva.info, napominjući kako je barel nafte na svjetskim tržištima poskupio sa 73 na 78 dolara. 'Taj se efekt prelio i na mediteransko tržište, jedino referentno tržište za Hrvatsku. Zbog toga se ovdje ne radi o neočekivanom i prekonoćnom poskupljenju nafte', kaže Bašić.
vezane vijesti
Davor Štern, naftni stručnjak, upućuje nas u događaje u tjesnacu Bab el Mandeb, u kojem su jemenski pobunjenici napali dva saudijska tankera. Iako taj tjesnac vodi prema Indijskom oceanu, naftaši su već zabrinuti da će opskrba morati ići putem Sueskog kanala, što će svima podići troškove. Razloge za rast cijene nafte u tom događaju pronalaze i analitičari Raiffeisen banke.
'Poskupljenje goriva u Hrvatskoj uglavnom je posljedica rasta cijena nafte na burzama i očekivanja da će cijena ići još gore. Dodatan razlog za rast cijena je i vijest da su pale američke rezerve nafte. Što će biti dalje, teško je predvidjeti', poručuje Štern.
državi ide najviše
Kako se formira cijena goriva
U litri goriva koje točite u svoj auto udio ima nabavna cijena, marža, trošarina i PDV. Pritom, primjerice u slučaju benzina, oko 60 posto cijene odlazi državi kroz PDV i trošarine, dok se s preostalih 40 posto pokriva nabavna cijena i zarada tvrtke koja prodaje gorivo. Kada se cijena goriva poveća za 20 lipa, tih 20 lipa se u istom omjeru distribuira državi i trgovcu.
Kada gorivo poskupljuje, to se redovito pripisuje rastu cijena na burzama i prelijevanju tog efekta, koji redovito izostaje kada cijena barela počinje oštro padati. Podsjetimo, sredinom 2017. barel nafte pao je ispod razine od 50 dolara po barelu, no cijene goriva nisu značajno padale.
Naravno, veliko pojeftinjenje cijena goriva ne ide na ruku naftašima, a još manje državi koja, podsjećamo, uzima 60 posto cijene svake litre goriva. Drugim riječima, bez države litra benzina koštala bi četiri kune. Trošarina za benzin od 1996. do danas narasla je za gotovo dva i pol puta i s nekadašnjih 1,60 kuna došla do nikad viših 3,86 kuna. Država tim trošarinama financira opće potrebe, a njima se financiraju i tri tvrtke: Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste te Hrvatske autoceste.
Svi koji po gorivo putuju u susjedne zemlje, poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske, toče jeftinije zato što u tim zemljama nema tolikih nameta.
Valja se i prisjetiti da je formiranje cijena nafte liberalizirano, prepušteno tržištu, još 2014. godine. Tada je ukinuta formula koju je diktirala Vlada i koja je određivala po kojim će se cijenama prodavati koja vrsta goriva. Te 2014. godine barel nafte se plaćao i preko 100 dolara, kuna je bila jača u odnosu na dolar nego što je to danas, a benzin se plaćao po devet kuna.
Očekivalo se da će nakon liberalizacije cijene goriva pasti uslijed konkurentske borbe trgovaca za kupce. No to se nije dogodilo, već su trgovci digli marže. Prema računicama portala cijenegoriva.info i Jutarnjeg lista, trgovci poput Ine, Croduxa, Petrola i drugih povećali su marže za oko 30 do 40 posto. Time se 2016. bavila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdivši kako marže čine tek pet do deset posto u cijeni litre goriva te kako naftaši nisu dogovorno dizali cijene jer su im marže različite.
Potrošači se sada mogu nadati da će pasti cijene nafte na svjetskim tržištima jer se ne može očekivati da će naftaši spustiti marže. Ne treba ni čekati državu jer je ministar financija Zdravko Marić već rekao da su naše trošarine usklađene s europskima i da nema potrebe za intervencijom u cijene goriva. Doista, potrebe za intervencijom ne bi bilo kada bismo, osim po trošarinama, s Europskom unijom bili usklađeni i prema plaćama.
velike cifre
Koliko vas svaki mjesec košta vožnja autom
Netko tko dnevno do posla i natrag vozi 30 kilometara u mjesec dana na gorivo potroši oko tisuću kuna, što je šestina prosječne plaće od 6000 kuna. No prosječna plaća zapravo više skriva nego otkriva jer se do posla voze i ljudi zaposleni u maloprodaji, tekstilnoj industriji, prerađivačkoj industriji i nizu drugih privrednih grana u kojima je plaća od 6000 kuna neostvareni san.
Ako netko tko ima plaću od 6000 kuna na posao u Zagreb putuje iz Krapine, Siska, Karlovca i ostalih gradova koji su udaljeni od 50 do 60 kilometara, taj mjesečno može odmah otpisati 2000 kuna, naravno, po aktualnim cijenama benzina i dizela. Kada poskupljuje gorivo, poskupljuju i cijene javnog prijevoza, tako da taj udar zahvaća sve građane. Cijena goriva ugrađena je u cijene gotovo svih proizvoda na tržištu jer se i kruh, ili barem brašno i sol, do pekarnice nečim mora prevesti.
