I tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana postalo je jasno da su cijene pojedinih prehrambenih proizvoda vrlo visoke i teško priuštive svima. Sindikalna blagdanska košarica nikad nije bila skuplja, a da je sve zaista poskupjelo pokazuju i podaci Eurostata
Otprije je poznato kako su rastuće cijene hrane bile najvažniji faktor pri određivanju stope inflacije. Dugo vremena je inflacija cijena hrane statistički bila veća i od ukupne inflacije. To se posebno odrazilo na džepove siromašnijih građana, koji veći dio svog budžeta izdvajaju za hranu.
Europski su statističari usporedili cijene povrća u svim zemljama članicama EU od 2020. godine naovamo. Jasno, nisu posvuda zabilježena jednaka poskupljenja, no ovi podaci bi mogli biti indikativni za analiziranje stanja na tržištu, ali i u poljoprivredi.
Hrvatska iznad prosjeka
Eurostat tako navodi da je povrće u prethodne četiri godine najviše poskupjelo u Austriji (80 posto), Estoniji (76 posto) i Rumunjskoj (73 posto).
U Hrvatskoj je povrće, kazuju statistički podaci, poskupjelo za 47 posto. To je i dalje znatno iznad europskog prosjeka, koji iznosi 36 posto. Gledajuči naše susjede, povrće je znatnije poskupjelo u Mađarskoj (66 posto) i Sloveniji (50 posto).
S druge strane, najblaža poskupljenja zabilježena su u Finskoj (osam posto), Luksemburgu (13 posto) te na Cipru (18 posto).
