Prijedlog za otvaranje stečaja nad Nava bankom podnijela je sredinom srpnja ove godine Hrvatska narodna banka (HNB), a nakon što je utvrđeno da su ostvarena tri stečajna razloga - imovina Nava banke bila je manja od njenih obveza, banka nije ispunila supervizorske mjere naložene rješenjem HNB-a te dulje vrijeme nije ispunjavala uvjete vezane za regulatorni kapital te je bila ugrožena njena sposobnost da pravodobno ispunjava svoje novčane obveze.

Prije ovakve odluke Savjet HNB-a odbio je dati suglasnost ukrajinskoj PAT Bank Vostok za stjecanje više od 50 posto udjela u jamstvenom kapitalu i glasačkim pravima Nava banke, ocjenivši da predviđeni iznos i način dokapitalizacije ne omogućuju nastavak poslovanja sukladno zakonskim propisima i načelima dobre bankovne prakse, jer najavljeni iznos dokapitalizacije ne bi bio dostatan za osiguranje minimalno potrebnog kapitala.

Središnja je banke tijekom ožujka obavila izravni nadzor nad dijelom poslovanja Nava banke kojim su utvrđeni značajni nedostaci i nezakonitosti u poslovanju te je upravi naloženo da provede sedam mjera s ciljem povećanja temeljnog kapitala, a time i povećanja regulatornog kapitala, te pravilnog vrednovanja bilančnih i izvanbilančnih stavki, koje Nava banka nije ispunila.

Sve to, među ostali, kao obrazloženje svoje odluke o otvaranju stečajnog postupka nad Nava bankom u rješenju navodi i sudac Kolakušić.

Međutim, Kolakušić naglašava kako je Zakonom o kreditnim institucijama (ZOKI) određeno da se kada HNB podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne provodi prethodni postupak, "čime je Sudu onemogućeno da u prethodnom postupku imenovanjem vještaka ispita financijsko gospodarsko stanje predloženog stečajnog dužnika".

"Tijekom postupanja u ovom sudskom postupku, Sud je utvrdio da pojedine odredbe ZOKI-a nisu suglasne s Ustavom RH", navodi Kolakušić, obrazlažući kako je stoga trebalo zastati s postupkom i Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom.

To bi, prema njegovu obrazloženju, trebao napraviti sudac koji vodi postupak.

Pozivajući se na odredbe Ustava, Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Zakona o sudovima, Sudskog poslovnika, Kolakušić uz ostalo navodi kako sud u sudskom postupku donosi odluke putem suca kojem je predmet dodijeljen u rad te kako predsjednik suda nema ovlasti za donošenje odluka, pa ni odluke o zastajanju s postupkom niti o podnošenju zahtjeva za ocjenu ustavnosti u predmetu koji je dodijeljen u rad drugom sucu.

No, podsjeća da je u sličnom slučaju, kada je zaustavljajući postupak predstečajne nagodbe nad Dalekovodom, zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Ustavni sud to odbio uz obrazloženje da takav zahtjev ne može podnijeti sudac pojedinac, već Trgovački sud, zastupan od strane predsjednika suda.

"Sud u ovom predmetu nije zastao s postupkom niti podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ZOKI-a s obzirom da prema stajalištu Ustavnog suda na to nije ovlašten, dok predsjednik suda na to nije ovlašten temeljem važećih pozitivnih propisa u RH", zaključuje u obrazloženju svoje odluke sudac Kolakušić.