Istraživanje je provedeno tijekom siječnja ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina, navodi se u priopćenju, objavljenom u petak.

Na pitanje koriste li duhanske proizvode (cigarete, duhan za motanje, električne cigarete, uređaje za grijanje duhana kao što su IQOS ili glo, cigare i sl.) potvrdno je odgovorilo 34,4 posto ispitanika, što je rast za 0,5 postotnih poena u usporedbi s prošlom godinom.

Istraživanje je pokazalo da su cigarete najpopularniji duhanski proizvod koje najčešće koristi 80,2 posto potrošača, što je rast od 4,2 posto rasta u odnosu na 2021. godinu. Porasla je i konzumacija duhana za motanje (za 4,4 posto) te sada ovu vrstu proizvoda najčešće konzumira 27,3 posto, pokazalo je istraživanje.

S druge strane, blago je smanjeno korištenje uređaja za grijanje duhana (kao što su IQOS ili glo) koje preferira 12 posto korisnika duhanskih proizvoda (lani 13,2 posto), a smanjeno je i korištenje električnih cigareta i to za 2,7 posto, na 9,5 potrošača potrošača.

Manje udjele ostvarile su cigare (kubanske) od 2,7 posto (rast od 1,3 posto) te duhan za žvakanje od 1,1 posto (rast od 0,7 posto).

Kiosci su najpopularnija mjesta za kupnju duhanskih proizvoda, na njima kupuje tri četvrtine potrošača, odnosno njih 74,6 posto, što je rast od 4,2 posto u odnosu na prošlu godinu.

Na drugom mjestu su supermarketi ili hipermarketi u kojima duhanske proizvode kupuje 46,9 posto potrošača ili 4,4 posto više nego lani.

Na benzinskim postajama kupuje 34 posto potrošača (lani njih 46,1 posto), a pala je i prodaja kod kanala lokalnih kvartovskih trgovina u kojima sada duhanske proizvode kupuje 25,6 posto potrošača ili 10,8 posto manje nego lani.

Kupovina u specijaliziranim trgovinama (tobacco shopovi) je pala za 1,7 posto, na 14,3 posto.

Istraživanje je pokazalo i kako je nabavka duhanskih proizvoda na crnom tržištu smanjena s lanjskih 9,1 posto na sadašnjih 7,7 posto.

Na pitanje koliko mjesečno troše na kupovinu duhanskih proizvoda najveći broj korisnika, njih 42,1 posto je odgovorilo da je to do 200 kuna, što je gotovo jednako kao i lani kada je do tog iznosa trošilo 41,5 posto potrošača.

Do 500 kuna izdvaja 37,9 posto korisnika, što je 5,1 posto više nego lani, a do 1.000 kuna troši 15,4 posto korisnika, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo 22 posto. Najmanje je onih korisnika koji će trošiti više od 1.000 kuna (4,6 posto), što je za 0,9 posto više nego lani.

Istraživanjem se željelo doznati i jesu li uvjeti života koje je sa sobom donijela pandemija utjecali na potrošačke navike. Da to ima utjecaja na njih i da zbog toga puše više istaknulo je 21,5 posto korisnika, što je u usporedbi s lani smanjenje od 4,3 posto.

Njih 19,3 posto navelo je da puše manje, a za 59 posto potrošača pandemija nije imala utjecaj vezano uz njihove potrošačke navike.