Bruto mjesečna primanja radnika u Njemačkoj s punim ili skraćenim radnim vremenom u prosjeku su bila za 2,2 posto niža u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci saveznog zavoda za statistiku
Pad primanja ponajviše je posljedica skraćenog radnog vremena tijekom ograničenja uvedenih zbog pandemije koronavirusa. Najteže pogođeni sektori bili su pritom hotelijerstvo i ugostiteljstvo, putnički i automobilski sektor.
„Široka primjena skraćenog radnog vremena zbog pandemije koronavirusa negativno je utjecala na razinu bruto mjesečnih prihoda i broja radnih sati“, stoji u priopćenju zavoda.
Ipak, dodaje se da je program skraćenog radnog vremena, po kojem su zaposlenici privremeno radili kraće ali su zadržali posao, uvelike ublažio gubitak prihoda zaposlenih.
Po nedavnim podacima Ifo instituta, u Njemačkoj još 5,6 milijuna radnika radi skraćeno.
Na zaradu po satu prije oporezivanja nije utjecalo skraćeno radno vrijeme te je ona porasla u prosjeku 2,6 posto u drugom tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem lani, objavio je zavod.
