Katar. Državica s Arapskog poluotoka koja veličinom odgovara otprilike petini Hrvatske, posljednjih tjedana skočila je u fokus medija i javnosti nakon što je nekoliko drugih arapskih država nenadano odlučilo prekinuti diplomatske i ekonomske veze s njom, uz objavu niza zahtjeva koje bi Katar morao ispuniti ako te veze želi obnoviti. I dok se rješenje za novo geopolitičko žarište i dalje ne nazire, odlučili smo u međuvremenu izdvojiti neke zanimljivosti vezane uz državu čiji je utjecaj u globalnoj politici možda tek nešto veći od utjecaja koji ima naša domovina, ali je ekonomski trag koji ostavlja puno veći.

Kao prvo, Katar je najbogatija država svijeta. Svi relevantni izvori navode da je, ako se uzmu u obzir kupovna moć i tečajevi valuta, bruto domaći proizvod po stanovniku u Kataru lani iznosio više od 125 tisuća dolara. Idući na listi je Luksemburg, s prosjekom nešto većim od 100 tisuća dolara, a slijede Singapur, Makao, Brunej i drugi.

No to bogatstvo ima i svoju drugu stranu koja postaje jasnija kad se ukaže na još jednu zanimljivost. Državljani Katara su izrazita manjina u svojoj zemlji. Od otprilike 2,6 milijuna ljudi, na koliko se procjenjuje stanovništvo male arapske države u prošloj godini, na Katarce otpada tek nešto više od 300 tisuća, odnosno malo više od deset posto. Katarci su manjina u svojoj državi već desetljećima, no omjer je dodatno narušen na njihovu štetu u posljednjih desetak godina, tijekom kojih je broj stanovnika čak utrostručen.

U Kataru tako žive vrlo značajne skupine Indijaca, Nepalaca, državljana Bangladeša, Egipta i Filipina, a razlozi su uglavnom dobro poznati. Radi se o doseljenicima koji jeftino rade, a zahvaljujući enormnoj razlici u životnim standardima, čak i tako uspijevaju svojim obiteljima u matične zemlje poslati dio teško zarađenog novca.

Hrvatskim građanima Katar uglavnom ne znači previše. Prema nekim procjenama, tek petstotinjak Hrvata živi i radi u toj državi na obali Perzijskog zaljeva. Stanovnici Zagreba vjerojatno je najviše mogu povezati s aviokompanijom Qatar Airways koja već nekoliko godina nudi letove sa zagrebačkog aerodroma prema glavnom gradu Dohi i ostatku svijeta. Qatar Airways, uz Etihad i Emirates, jedna od tri najznačajnije aviokompanije s Arapskog poluotoka, svojevremeno se spominjala i kao mogući kupac hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlinesa.

Drugi razlog zbog kojeg bi Katar mogao biti poznat hrvatskim građanima, u ovom slučaju možda nešto više stanovnicima Rijeke i Kvarnera, prirodni je plin. Katar je najveći svjetski izvoznik tog energenta i spominjao se i kao mogući partner u izgradnji terminala za ukapljeni naftni plin (LNG, liquefied natural gas) na otoku Krku.

Usto, kao izabrani domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine, Katar se posljednjih godina u medijima pojavljivao većinom uz negativne konotacije nakon što je otkriveno da infrastrukturu za taj sportski događaj doseljenici grade u vrlo teškim uvjetima.

I još jedan razlog zbog kojeg bi, uz eventualne ljetne posjete katarskih bogataških jahti našim gradovima na obali, ta država mogla biti poznata prosječnom građaninu to je što je dio svojeg bogatstva prije dvadesetak godina odlučila izdvojiti u pokretanje televizijske kompanije Al Jazeera s namjerom da tako uspostavi protutežu zapadnim medijima u izvještavanju o događajima s Bliskog istoka. Jedna podružnica te medijske kompanije, Al Jazeera Balkans, ima svoje središte u Sarajevu.

Izvor katarskog bogatstva vrlo je dobro poznat. Riječ je o prihodima ostvarenim proizvodnjom i prodajom nafte i prirodnog plina. No Katar nije među državama koje su se lako obogatile te nakon toga odlučile zaspati na naftnim lovorikama, nego već dug niz godina aktivno provodi politiku ulaganja kako bi zadržao izvore zarade i u trenucima kad mu cijene energenata na svjetskom tržištu ne idu u prilog.

Jednu od glavnih uloga u tome igra Qatar Investment Authority (QIA), državna tvrtka što upravlja fondom u koji se slijevaju prihodi od prodaje energenata, a koji se nalazi među najvećim takvim fondovima u svijetu. Prema dostupnim podacima, QIA upravlja s više od 330 milijardi dolara imovine, a investicije su rasprostranjene širom svijeta.

Među lokacijama u koje su usmjerene katarske investicije ipak se ponešto ističu London, odnosno Velika Britanija, New York, Washington, Pariz i općenito Francuska, kao i neki drugi gradovi i države. Prema izvještaju koji je napravila televizijska kuća CNBC, Katar u Londonu posjeduje više imovine čak i od engleske kraljice.

Katar tako kontrolira vlasništvo u trećini od 15 najskupljih londonskih nebodera dok, za usporedbu, britanske kompanije u njima imaju samo petinu vlasništva. Među tim nekretninama su poznati poslovni kompleks Canary Wharf, zgrada HSBC Tower, u kojoj se nalazi sjedište poznate globalne banke, kao i atraktivni neboder The Shard. Katar je dobio i dozvolu londonskih vlasti da bivšu tamošnju američku ambasadu pretvori u luksuzni hotel.

Usto, katarski investitori su u Britaniji vlasnici poznate trgovačke marke Harrods, a drže i četvrtinu vlasničkog udjela u trgovačkom lancu Sainsbury's, kao i udio u poznatoj banci Barclays. No niti tu nije kraj ulaganjima. Katar drži petinu vlasništva u kompaniji International Airlines Group (IAG), koju čine avioprijevoznici British Airways, Iberia, Aer Lingus i još nekoliko drugih. Dodatna ulaganja u zračni promet su i petina vlasništva u londonskom aerodromu Heathrow te četvrtina vlasničkog udjela u aerodromu drugog po veličini ruskog grada, St. Peterburga. U Rusiji, usput, QIA je investitor i u državnoj naftnoj kompaniji Rosnjeft te kontrolira nešto manje od 10 posto dionica.

Katarski ulagači se ozbiljno drže savjeta da nije pametno držati sve investicije u jednom sektoru pa svoja ulaganja pokušavaju diversificirati. Već spomenuti QIA je najveći pojedinačni privatni investitor u njemačkom proizvođaču automobila Volkswagenu te kontrolira oko 15 posto dionica. Talijanski proizvođač luksuzne robe Valentino također je u rukama katarskih vlasnika, kao i francuski nogometni klub Paris Saint-Germain.

Francuske vlasti su razvile posebne odnose s katarskim partnerima koji drže vlasničke udjele u nizu tamošnjih kompanija, poput medijskih kuća Lagardére i Vivendi, energetskim divovima Total, Engie (bivši GDF Suez) i Areva, kao i u France Telecomu.

S druge strane Atlantika Katar je već godinama prisutan kao investitor u nekretnine u New Yorku, u kojem, primjerice, drži 10 posto vlasničkog udjela u poznatoj znamenitosti Empire State Buildingu, ali ulaže i u niz građevinskih projekata. Na suprotnoj obali Sjedinjenih Američkih Država katarska kompanija beIN Media Group, dio Al Jazeera grupe, kupila je poznati filmski studio Miramax, a u San Franciscu namjerava otvoriti ured koji će se baviti investicijama u tvrtke iz Silicijske doline.

Katar se ne ograničava samo na investicije u Europi ili SAD-u. Prije nekog vremena je od kompanije Blackrock u najvećoj takvoj transakciji u povijesti Singapura kupio poslovni neboder u tom gradu vrijedan 2,5 milijardi dolara, a najavljene su i investicije u Maleziji, kao i suradnja s kineskim partnerima.

Politički škripac u kojem se našao Katar u ovom trenutku svakako jest najvažnija stvar kojom se moraju baviti tamošnji vlastodršci. No sve ove nabrojane i poznate investicije ukazuju na to da će, uspiju li se riješiti problemi u odnosima arapskih država bez dodatnih većih trzavica, ekonomski interesi koje Katar ima diljem svijeta i dalje biti puno veći izvor utjecaja koji ta država ima u globalnim odnosima.