Najniži troškovi rada zabilježeni su u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji (43,5 eura).

Hrvatska se cijenom sata rada od 12,1 euro, u što su uračunata davanja državi, nalazi pri europskom dnu. Osim Bugarske i Rumunjske, iza nas je još samo Mađarska s troškovima od 10,7 eura.

U Austriji, Njemačkoj i Irskoj, zemljama u koje Hrvati često odlaze 'trbuhom za kruhom', cijene rada su slične. U Njemačkoj cijena sata iznosi 39,5 eura, u Austriji je nešto niža - 39 eura - dok ih Irska prati s 37,9 eura po satu. U susjednoj Sloveniji sat rada plaća se 23,1 euro.

U usporedbi s 2021. godinom, europska satnica lani je u prosjeku porasla za pet posto u EU, odnosno za 4,7 posto u eurozoni.

Unutar europodručja troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama. Najveći porast zabilježen je u Litvi (+13,3 posto), Irskoj (+9,3 posto) i Estoniji (+9,1 posto).

U zemljama EU-a izvan eurozone troškovi su također išli gore, a najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (+15,3 posto), Mađarskoj (+13,9 posto), Rumunjskoj (+12,2 posto) i Poljskoj (+11,7 posto). Najmanje su porasli u Danskoj (+2,3 posto).

Gledano prema djelatnostima ili sektorima, troškovi plaća najveći su u javnoj upravi, s prosjekom EU-a od 31,3 eura po satu.

Inače, sama statistika troškova ne uključuje samo bruto plaće, isplate bonusa, službene automobile i stanove tvrtke. U nju su uključeni i neizravni troškovi, kao što su doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, troškovi daljnjeg usavršavanja i porezi na plaću, a za izradu statistike u obzir su uzeti podaci tvrtki s najmanje deset zaposlenih.