Premijer Andrej Plenković odlučio je ukinuti krizni zakon još iz vremena Jadranke Kosor, kojim je većini umirovljenih po posebnim propisima oduzeto 10 posto ako su im mirovine bile više od 3500 kuna (66,36 eura). Tako će im pet posto biti vraćeno od 1. srpnja, a ostatak od 1. siječnja 2024. godine
Ako dodamo i redovita usklađivanja, a prve procjene za siječanjsko usklađivanje govore o povećanju od 5,44 posto, onda to znači da bi poneke povlaštene mirovine mogle narasti i za stotinjak eura.
Na spomen mirovina po povlaštenim propisima često se spominju umirovljeni branitelji i saborski zastupnici. Javnost obično smatra da je jednih previše, a da drugi primaju prevelike mirovine. No treba znati da postoji 18 kategorija umirovljenika, od kojih je jedna podijeljena na tri potkategorije. Svakog mjeseca za takve se mirovine izdvaja nešto više od 900 milijuna kuna (119,5 milijuna eura).
Portal Mirovina.hr provjerio je koliko su mirovine u posljednjih pet godina rasle zahvaljujući usklađivanjima i zakonskim promjenama. Uzeli su prosječni iznos mirovina u svakoj kategoriji u prosincu posljednjih pet godina, odnosno od 2018. do 2022. godine.
vezane vijesti
Odnos u visini mirovina između kategorija nije se odveć mijenjao, tako da saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i državni revizori u jednoj kategoriji te bivši akademici HAZU-a u drugoj i dalje imaju najviše mirovine. S druge strane, najniže mirovine imaju članovi posade brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi te pripadnici Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu.
Ipak, bitno je upozoriti na to koliko su povlaštene mirovine rasle u proteklih pet godina. Prosječne mirovine svih skupina povlaštenih umirovljenika u posljednjih pet godina porasle su za 659,32 kune (87,51 eura) ili 13,73 posto.
Gledajući razliku u novcu, najviše su rasle mirovine saborskim zastupnicima, članovima Vlade, ustavnim sucima i državnim revizorima. Njima su mirovine u zadnjih pet godina porasle za 1473,51 kunu (195,57 eura) ili 13,08 posto. Dosta su porasle i mirovine bivših akademika HAZU-a, za 1142,22 kune (151,60 eura) ili 11,43 posto.
Gledajući u postocima, najviše su narasle mirovine braniteljima kojima su mirovine određene prema općim propisima, a priznatima prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata (ZOHBDR + ZOMO). Njima su mirovine narasle za 20,43 posto u proteklih pet godina. Konkretnije, riječ je o porastu od 664,14 kuna (88,15 eura). Mirovine pripadnika HVO-a porasle su u gotovo jednakom postotku (20,21 posto). No to u ovoj kategoriji znači 769,43 kune (102,12 eura) više u zadnjih pet godina.
Najmanje su porasle mirovine posade brodova. U zadnjih pet godina njihove su mirovine veće za 322,58 kuna (42,81 euro) ili 13,56 posto. Potom slijede pripadnici Hrvatske domovinske vojske, kojima je mirovina u istom razdoblju porasla za 409,29 kuna (54,32 eura) ili 14,45 posto.
Po postotku, najmanje su rasle već spomenute mirovine bivših akademika HAZU-a te mirovine po Zakonu o vatrogastvu (11,50 posto). No uz potonje mirovine veže se jedan kuriozitet. Naime one su uvrštene u posebne propise 2020. godine, a do kraja 2022. porasle su za 646,70 kuna (85,83 eura).
Drugi kuriozitet je i to što su mirovine bivših radnika na razminiraju pale za 13,27 posto od kraja 2018. do kraja 2022. godine. Za to su krive zakonske izmjene iz 2019., koje su znatno srozale mirovine toj kategoriji umirovljenika. Iako su mirovine od 2019. nastavile rasti, u odnosu na 2018., one su i dalje manje za 708,83 kuna (94,08 eura), piše mirovina.hr.
