Za odlazak u mirovinu poslodavci će radnicima po novom moći isplatiti neoporezivo 1.400 eura otpremnine. Dosad je neoporeziva otpremnina za mirovinu iznosila 1.327,24 eura, stoga je riječ o povećanju od 72 eura. Većina izmjena Pravilnika o porezu na dohodak, tako i ova, vrijedit će od prvog dana 2024. godine, piše Mirovina.hr.

Pravilnikom se povećavaju neoporezivi iznosi niza primitaka koje učenicima, studentima i zaposlenicima isplaćuju poslodavci, ali i sama Vlada. Kada se radi o umirovljenicima, to ne znači previše, jer otpremnina za odlazak u mirovinu nije zakonska obveza poslodavca. Naime, Zakon o radu to ne definira, već one mogu proizlaziti najčešće iz kolektivnih ugovora ili ugovora o radu. Pritom sam poslodavac određuje visinu otpremnine koju će isplatiti radniku na kraju njegove karijere.

Pravilnikom o porezu na dohodak, naime, definira se samo najviši iznos koji se ne oporezuje. To znači da on može biti manji, ali svakako može biti i veći. U tom slučaju razlika iznad neoporezivog iznosa smatrat će se plaćom, odnosno morat će se obračunati porez na dohodak, prirez i svi doprinosi kao i pri isplati plaće.

Zakonom također nije definirano pod kojim uvjetima radnik može dobiti otpremninu za mirovinu, u smislu životne dobi, radnog staža ili vrste mirovine u koju odlazi. Dakle, radnik može dobiti otpremninu i prije i nakon što napuni 65 godina, neovisno o duljini radnog staža.

Državnim i javnim službenicima 1.894 eura

U praksi, radnici u Hrvatskoj najčešće dobivaju prigodni dar, dok je sama novčana otpremnina vezana za velike tvrtke, ali prvenstveno za rad u državnim i javnim službama. Prema kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, odnosno one u javnim službama, otpremnina iznosi dvije osnovice za izračun plaće, važeće na zadnji dan rada prije odlaska u mirovinu.

Osnovica u državnim i javnim službama po novom iznosi 947,18 eura (Narodne novine, 30. listopada 2023.) pa svi radnici prilikom odlaska u mirovinu ove i slijedeće godine imaju pravo na 1.894,36 eura otpremnine. Prije samo dvije godine, radilo se o iznosu od oko 10.000 kuna, što bi bilo 1.328 eura pa je povećanje ove stavke iz državne kase poraslo za oko 500 eura.